Duhovi (svetkovina)
Za druga značenja pogledajte Duh (razdvojba).
Duhovi ili Pedesetnica (grčki: Pentekost) su kršćanska svetkovina silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu 50 dana nakon Kristova uskrsnuća (Uskrsa), od kuda i potječe naziv Blagdan Pedesetnice (grč. pentecost, pedeseti (dan po Uskrsu)), ujedno i slavlje sveopće, univerzalne Crkve, „jedne, svete i apostolske”, kako vjernici ispovijedaju u Nicejsko-carigradskome vjerovanju. Uoči same svetkovine, u subotnju večer, uobičajena su Duhovska bdjenja, euharistijska slavlja popraćena pjesmom i pobožnostima (klanjanjem, meditacijom, procesijama).[1]
Pedesetnica, tj. dramatični silazak Duha Svetoga na ranu Crkvu dogodio se pedeseti dan nakon Uskrsa – i o židovskom blagdanu Pedesetnice (Blagdan sedmica, hebrejski Šauvot) – kada se Židovi spominju dana primanja Deset zapovijedi na gori Sinaju – danom sklapanja zavjeta između Boga i Židova; prema židovskoj tradiciji, na taj su dan saveze s Bogom ranije bili sklopili Noa, Abraham i Jakov (Izrael).[2] Tako se i kršćanska Pedesetnica smatra danom kada je sklopljen Novi zavjet, »rođendanom Crkve«.[3]
Djela apostolska donose da su apostoli toga dana počeli javno navještati vjeru u Isusa Krista, puni Duha Svetoga, tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se „dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”. Smatra se da je to propovijedanje na svim jezicima ljudi koji su se o Pedesetnici zatekli u Jeruzalemu naznačilo otvorenost kršćanske vjere za ljude svih naroda, a ne samo prema Židovima – iz kojega su potekli svi apostoli.
Naziv Duhovi doslovno je preuzet iz staroslavenskoga, u kojemu je to dativ jednine,[nedostaje izvor] a odnosi se na Duha Svetoga koji je jedan. U hrvatskim se izvorima rano pak nalaze množinski oblici Duhovi, Dusi, Duhi.[4] U engleskomu se duhovska nedjelja naziva i Whitsunday („Bijelonedjelja”), po bijelim haljinama krštenika u Vazmenu bdjenju koje su odijevali za blagdan.[5]
Silazak Duha Svetoga na apostole ispunjenje je židovskoga blagdana sedmica, slavljena sedam tjedana nakon Pashe (a njezino je ispunjenje u Kristovu uskrsnuću), kao spomen na Mojsijevo preuzimanje Deset Božjih zapovijedi na brdu Sinaju. Poveznice sa starozavjetnim događajem jesu sam Isus Krist, oganj, buka i narod.
„I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakoga od njih” (Dj 2, 4). Oganj (plamen) u Bibliji ima trojako značenje: pročišćava, kao što se zlato pročišćava taljenjem, oblikuje, poput kovača koji zagrijavanjem kovine oblikuje oruđe i oružje, i osvjetljava, kao što Krist izjavljuje: „Ja sam Svjetlost svijeta!” (Iv 8, 12) naznačujući time svoju božansku narav.
Tutnjava, koja je na Sinaju označavala Božju prisutnost, prisutna je i na Duhove: „I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili.” (Dj 2, 2-3).
Primanjem dara Duha Svetoga, započinje apostolat Crkve, koja u raznolikosti jezika i naroda naglašava svoju univerzalnost (grč. katholikós – sveopći), kao i univerzalnost Radosne vijesti, namijenjene svim narodima i vremenima, kao što naglašava i Isus prilikom Uzašašća („Zato idite i učinite sve narode mojim učenicima!” Mt 28, 19). Djela apostolska (Dj 2, 5-11) o tomu govore u sljedećim redcima:
- »Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti. A u Jeruzalemu su boravili Židovi, ljudi pobožni iz svakog naroda pod nebom. Pa kad nasta ona huka, strča se mnoštvo i smete jer ih je svatko čuo govoriti svojim jezikom. Svi su bili izvan sebe i divili se govoreći: 'Gle! Nisu li svi ovi što govore Galilejci? Pa kako to da ih svatko od nas čuje na svojem materinskom jeziku? Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice Rimljani, Židovi i sljedbenici, Krećani i Arapi – svi ih mi čujemo gdje našim jezicima razglašuju veličanstvena djela Božja.'«
Zajedničko devetodnevno okupljanje apostola u molitvi uoči primanja Duha Svetoga opisuje se i kao »prva devetnica«, po uzoru na koju se i razvila ta pobožnost.[6]
Duhovsko bdjenje ili Bdjenje Pedesetnice, bdjenje je u subotnju večer uoči same svetkovine Duhova. Započinje svetom misom, na kojoj se nakon Službe Riječi (Službe čitanja) čitaju hvalospjevi iz časoslova te pjeva posljednica Te Deum. Potom se čita Evanđelje i nastavlja sa Euharistijskom službom. Nakon svete mise, obično slijede klanjanje, molitva i pjesma. Duhovska bdjenja potiče Opća uredba liturgije časova, donoseći preporuke i smjernice (br. 71-73):[7]
- »U različitim je Crkvama zavladao običaj različite svetkovine preteći bdijenjem, kako to biva u vazmenom bdijenju. Među tim svetkovinama prvo mjesto zauzimaju Božić i Duhovi. Taj običaj treba očuvati i njegovati, po vlastitom običaju svake pojedine Crkve. Gdje se bdijenjem običavaju svetkovati druge neke svečanosti ili hodočašća, neka se obdržavaju u tom opća pravila o slavljenju riječi Božje.«
U rimskomu Partenonu uvriježena je tradicija bacanja ružinih latica niz otvor njegove kupole, poznata kao „Veni, Veni, Rosas!”
Mađarski, ali i ostali panonski i karpatski katolici, od 1567. tradicijski hodočaste u svetište Csíksomlyó (Şumuleu Ciuc), u Transilvaniji.[8][9] Hodočašće svake godine okuplja stotine tisuća vjernika.[10]
Francuzi hodočaste od pariške katedrale Notre-Dame do katedrale Notre-Dame u Chartresu u višednevnome hodočašću, s Duhovskim bdjenjem i pobožnostima u hodočasničkim crkvama.[11]
- ↑ Duhovsko bdjenje kazotic.org. Samostan i župa bl. Augustina Kažotića. Objavljeno 5. lipnja 2019.
- ↑ "Shavuot: The Festival of Covenants", Michael Segal, The Torah.com". Pristupljeno 19. svibnja 2024.
- ↑ "OD USKRSA DO PEDESETNICE Muka i smrt donijeli su vječnost", M. Erceg i dr. "Glas koncila", 6. travnja 2018.
- ↑ Mamić, Mile. 1. svibnja 2016. Duh Sveti, Sveti Duh, Sveti duh ili sveti duh. Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika. 63 (2–3): 95–97. ISSN 0021-6925
- ↑ Pentecost (Whitsunday) (engl.) newadvent.org. Katolička enciklopedija.
- ↑ Devetnica i molitve na čast Krvi Kristove. Zagreb. Družba misionara Krvi Kristove. 2014. ISBN 978-953-96000-6-6. Str. 5.
- ↑ Liturgija – sveti susret Služba Božja, sv. 23, br. 1, str. 90
- ↑ Pentecost pilgrimage and the shrine of Csíksomlyó (engl.) Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. srpnja 2022. (Wayback Machine) hungarikum.hu. Zbirka Hungarikum. Pristupljeno 29. svibnja 2023.
- ↑ The Pentecost pilgrimage in Şumuleu Ciuc visitharghita.com. Pristupljeno 29. svibnja 2023.
- ↑ Hetzmann, Mercédesz: Why do hundreds of thousands of Hungarians go to Csíksomlyó on Pentecost? (engl.) dailynewshungary.com. Daily News Hungary. Objavljeno 5. lipnja 2022.
- ↑ de Robien, Mathilde: Un nombre d’inscriptions record au pèlerinage de Chartres 2023 (fr.) fr.aletheia.org. Objavljeno 16. svibnja 2023.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Duhovi |
- Hrvatska enciklopedija (Ujević): Duhovi
- LZMK / Hrvatska enciklopedija: Duhovi
- LZMK / Proleksis enciklopedija: Duhovi
- Hrvatska katolička mreža: Blagdan Duhova – Pedesetnica
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
