Grafika

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Grafika je vizuelno prikazivanje nečega na nekoj površini kao što je zid, platno, monitor, papir ili kamen u cilju informisanja, ilustriranja ili zabave. Primjeri su fotografije, crteži, skice, grafovi, dijagrami, simboli, geometrijski oblici, karte, inžinjerski crteži i ostale vrste slika koje nisu tekst.

Grafika može biti funkcionalna i umjetnička. Grafika može biti nepostojeća ili može predstavljati nešto iz stvarnog svijeta.

Najranija grafika poznata modernom svijetu su bile pećinske slike stvorene oko 40,000 - 10,000. p. n. e. Papirus su koristili drevni Egipćani kao materijal za crtanje i planiranje piramida. Od 600-250. p. n. e. Grci su odigrali glavnu ulogu u razvoju geometrije, koristili su grafiku da objasne razne teoreme kao što je Pitagorina teorema.

Grafika (grč. graphein, grafein = pisati, urezivati) u likovnim umjetnostima označava skupni naziv za sve tehničke postupke umnožavanja crteža pomoću matrice koja je izrađena ručno, hemijskom ili fotomehaničkom metodom. Glavno izražajno sredstvo je crta, potez, linija, tačka. Prema tome da li je, crtež na matrici izrađen reljefno, udubljeno ili plošno, razlikuju se tri glavna grafička postupka: visoka, duboka i plošna štampa.

• Visoka štampa drvorez, linorez, izdignuti bakrorez.

• Duboka štampa bakrorez, bakropis, mezzotinta, akvatinta, suha igla i dr.

• Plošna štampa litografija.

Glavni članci: Crtanje i Tehničko crtanje.

U srednjem vijeku slike su bile veoma izobličene, kao primjer - ljudi na dvorcu su bili nesrazmjerno veći zato što su bili od veće važnosti na slici. Kasnije realizam i perspektiva su postali više bitni. Tokom renesanse umjetnici su prihvatili nematematički pristup crtanju, Giotto di Bondone i Duccio di Buoninsegna su ostvarili velike napretke u grafici koristeći perspektivno crtanje sa korištenjem simetrije, konvergnih linija i predskraćivanja.

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

Karta ili mapa je umanjena slika Zemljine površine, nekog dijela Zemljine površine ili neba. Zemljina površina, zbog zakrivljenosti, ne može se prikazati u ravnini bez deformacija, a ne mogu se prikazati ni sve pojedinosti i svi objekti na Zemljinoj površini. Jedna od prvih savremenih karti je napravljena od strane Waldseemüllera.

Jedna od razlika između fotografije i ostalih oblika grafike je ta da fotografer u principu samo snima neku scenu iz stvarnosti. Fotografer bira pogled i njegov ugao, ali i ostale tehnike kao što je baratanje postavki fotoaparata. U posljednje vrijeme digitalna fotografija je otvorila put novim nepresušnim manipulacijama nad slikama. Fotografija obuhvata samo isječak i trenutak beskrajnog prostora i vremena, zaustavlja sliku života i stvarnosti što su u neprekinutom kretanju i trajno se mijenjaju.

U računarskoj grafici postoje dvije vrste grafike: Rastersku i vektorsku. Računarska grafika je polje vizuelnog računarstva gdje se pomoću računara stvara slika. Ta slika može biti iz stvarnog svijeta koja se pomoću računara štima i mijenja. Također, računarska grafika je mnogo zastupljena u filmskoj industriji za stvaranja raznih efekata, animacija i ostalih manipulacija nad pokretnim slikama (film). Prvi glavni iskorak u računarskoj grafici je napravio Ivan Sutherland 1962. godine koji je bio zaslužan za izum Sketchpad-a.

Računarska grafika se može podijeliti u nekoliko polja: stvarno 3D izvođenje (render) slike (koristi se u računarskim igrama), računarska animacija, hvatanje (capture) i stvaranje videa, stvaranje specijalnih efekata, potpuno ili djelomično računarski stvorenih filmova, obrada slike i modeliranje (koristi se u medicinske svrhe, kao i u arhitekturi).

Grafika najčešće služi za ukazivanje čitaoca i gledaoca na neku određenu informaciju. Također se koristi u dopunjavanju teksta u cilju pomaganja čitljivosti nekog štiva. Grafika se mnogo koristi i u raznim časopisima. U računarstvu grafika se koristi kao interfejs, a grafika je jedan od 5 osnovnih elemenata multimedije. Grafika je jedan od osnovnih načina reklamiranja. Može biti naslikana ili nacrtanja rukom, stvorena pomoću računara ili fotografisana.

Grafika je obično zastupljena u poslovanju i ekonomiji za finansijske dijagrame i tabele za prikazivanje cijena i količina nekog proizvoda.

Na ovom polju se vjerovatno najviše zarađuje uz pomoć grafike. Ovdje umjetnici pokušavaju pomoću grafike poboljšati prodaju nekog proizvoda.

Grafika se mnogo koristi i u učenju i knjigama za predmete kao što je geografija, nauka i matematika za ilustrovanje teorija i pojmova. Dijagrami se koriste za obilježavanje fotografija i slika. Također se koristi animirana grafika koja ima neke prednosti nad nepokretnom grafikom.

Oxford Illustrated Dictionary koristi grafiku za razne ilustracije zbog lakšeg čitanja i snalaženja.

Računarska grafika se, posebno u zadnje vrijeme, koristi u poboljšavanju filmova. Koristi se za dodavanje specijalnih efekata, kao i za potpuno stvaranje filmova pomoću računara.

Prvi internet preglednik koji je mogao očitati slike je bio Mosaic. Stranice su ispočetka počele da koriste male GIF slikice. Najčešće se prave grafički elementi koji služe kao reklama ili navigacijska dugmad. Web grafika se najviše stvara pomoću grafičkih programa kao što su Photoshop ili Paint Shop Pro.

• 
  Fotografija
• 
  Crtež
• 
  Linijska umjetnost
• 
  Grafikon
• 
  Dijagram
• 
  Geometrijski dizajn

• Računarska grafika
  • Rasterska grafika
  • Vektorska grafika
  • 2D grafika
  • 3D računarska grafika
• Animacija
• Umjetnost
• Slikanje
• Crteži
• Grafički program
• Grafički dizajner
• Osmišljavanje logotipa
• Časopisi
• Marketing
• Novine
• Posteri
• Web dizajn
• Grafički dizajn