Fruktoza

Fruktoza
Općenito
Hemijski spoj	Fruktoza
Druga imena	Voćni šećer
Molekularna formula	C6H12O6
CAS registarski broj	57-48-7
Kratki opis	bijeli kristalni prah
Osobine1
Molarna masa	180,16 g·mol−1
Agregatno stanje	čvrsto
Gustoća	1,59 g/cm−3
Tačka topljenja	100–104 °C
Tačka ključanja	(raspada se)
Rastvorljivost	790 gl−1 u vodi (20 °C)
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Fruktoza (od lat. fructus - voće) je hemijski spoj koji spada u grupu monosaharida odnosno ugljikohidrata.

Ona je optički aktivan stereoizomer i pripada heksozama i, zbog keto-grupe, ketozama. Ima zbirnu formulu C₆H₁₂O₆. U vodenoj otopini se izdvajaju α- i β-anomeri koji mogu prelaziti jedan u drugi, te uspostavljaju hemjsku ravnotežu.

Fruktoza je ugljikohidrat, ketoheksoza, izomer glukoze. Obično postoji u L-piranoznom obliku (levuloza).^[1][2]

To je vrlo sladak šećer koji je dobro topljiv u vodi. U prirodi se nalazi zajedno s glukozom u slatkom voću i medu. Sa glukozom čini saharozu gdje se nalazi u D-furanoznom obliku. Slobodna fruktoza česta je u voću, a vezana na glukozu čini disaharid saharozu. Fosfatni esteri fruktoze važni su međuprodukti u procesu glikoze.

Najslađa je od svih monosaharida, iako slatkoća varira u zavisnosti od forme. U kristalnom obliku dva puta je slađa od glukoze, a 1,73 puta od saharoze (običnog kućanskog šećera). Ukoliko se otopi u tekućini, slatkoća se smanjuje.

U tkivu se razgrađuje brže od glukoze (pa je zato i vrlo popularna u sportskim napicima ili kod ljudi oboljelih od dijabetesa). Fruktoza uglavnom putuje prema jetri i tamo se može iskoristiti bez inzulina. U nedostatku inzulina, fruktoza ima sposobnost konvertiranja u glukozu u jetri i na taj način doprinosi rastu glukoze u krvi umjesto da se skladišti kao glikogen. Za razliku od saharoze i glukoze koji uzrokuju nagle promjene u razini glukoze u krvi, što kod dijabetičara može uzrokovati ometanje metaboličke kontrole, fruktoza se apsorbira mnogo sporije i uzrokuje samo manje promjene u nivou glukoze u krvi. Dakle, fruktoza se koristi kao zaslađivač kod šećerne bolesti jer njeno uzimanje ne dovodi do naglog porasta šećera u krvi kao što je to slučaj sa glukozom. Međutim, prema najnovijim studijama^{[nedostaje referenca]}, fruktoza je povezana s rizikom od obolijevanja od šećerne bolesti tipa 2. Osim toga, upotreba fruktoznog sirupa (komercijalno proizvedenog iz kukuruza) u sveprisutnim napicima smatra se jednim od uzroka epidemije gojaznosti.^[3][4][5][6]

Industrijski se proizvodi u obliku zgusnutog fruktuznog sirupa izomerizacijom glukoze dobijene iz hidrolizirana kukuruznog škroba.

• Ugljikohidratna figura se izračunava iz USDA baze podataka i uvijek ne odgovara iznosu šećera, škroba i "hranjivih vlakana".

Svi podaci su u jedinici g (gram) i zasnivaju se na 100 g date hrane. Odnos fruktoza / glukoza (${\displaystyle G}$) se izračunava dijeljenjem zbira slobodne fruktoze (${\displaystyle F}$) plus pola saharoze (${\displaystyle S}$) zbirom slobodne glukoze (${\displaystyle Gsl}$) plus pola saharoze:

• ${\displaystyle F}$/${\displaystyle G}$ = ${\displaystyle 0,50F}$ + ${\displaystyle 0,50G/Gsl}$+ ${\displaystyle 0,50S}$.

Fruktoza se također nalazi u sintetički proizvedenim zaslađivačima i fruktoznom kukuruznom sirupu (HFCS). Hidrolizirani kukuruzni škrob se koristi kao sirovina za proizvodnju sirupa. Enzimskim tretmanom, molekule glukoze se pretvaraju u fruktozu. Postoje tri vrste HFCS, svaki sa različitim udjelom fruktoze: HFCS-42, HFCS-55, i HFCS-90. Broj za svaki HFCS odgovara procentu sintetiranih molekula fruktoze prisutnih u sirupu. HFCS-90 ima najveću koncentraciju fruktoze, a obično se koristi za proizvodnju HFCS-55; HFCS-55 se koristi kao zaslađivač u bezalkoholnim pićima, a HFCS-42 u mnogim prerađevinama hrane i peciva.

• Šećer
• Monosaharidi
• Heksoza
• Saharoza

• Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, br. 653717. ISBN 978-953-268-004-1, str. 969.
• http://www.monashscientific.com.au/Levulose.htm
• http://www.chemie.uni-regensburg.de/Organische_Chemie/Didaktik/Keusch/D-fermentation_sugar-e.htm
• https://web.archive.org/web/20080516050325/http://food.oregonstate.edu/sugar/sweet.html
• Ferraris, R (2001). "Dietary and developmental regulation of intestinal sugar transport". Journal of Biochemistry 360 (Pt 2): 265–276. doi:10.1042/0264-6021:3600265. PMC 1222226. PMID 11716754
• What is HFI? na Boston University
• "Fructose Effects in Brain May Contribute to Overeating". Medscape Medical News. 2013-01-02.

Commons ima datoteke na temu: Fruktoza

1. ^ Atkins P., De Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, ISBN 0-7167-8759-8
2. ^ Binder H. H. (1999): Lexikon der chemischen Elemente. S. Hirzel Verlag, Stuttgart, ISBN 3-7776-0736-3.
3. ^ Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992): General chemistry, 4th Ed. Saunders College Publishing, Philadelphia, ISBN 0-03-072373-6.
4. ^ Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.
5. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
6. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
7. ^ http://www.nal.usda.gov/fnic/foodcomp/search/ Arhivirano 3. 3. 2015. na Wayback Machine, Search the USDA National Nutrient Database for Standard Reference.