Vlasenica

Vlasenica
Grb
Osnovni podaci
Država	Bosna i Hercegovina
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991))	324?
Geografija
Koordinate	44°11′00″N 18°56′00″E / 44.183333°N 18.933333°E / 44.183333; 18.933333
Vlasenica Vlasenica (Bosne i Hercegovine)

Koordinate: 44° 10′ 60" SGŠ, 18° 55′ 60" IGD

Vlasenica je grad i općina u istočnoj Bosni, (BiH), koji administrativno pripada Republici Srpskoj. Vlasenica je dobila ime po travi vlasulji koja raste u ovom kraju.

Opština Vlasenica je smještena u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, u dijelu srednjeg Podrinja, na sjevernim obroncima planine Javor. Uvučena je u dio regije koja se zove Birač. Okružena je opštinama Kladanj, Šekovići, Zvornik, Bratunac, Milići i Han Pijesak. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke Drine vodi prema Sarajevu dijeli u dva kraka pa jedan produžava ka jugu prema Han Pijesku, Sokocu i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom Kladanj - Olovo - Sarajevo.

Karakteristično obilježje ovog kraja su visoke i guste šume, koje s ostalim ljepotama i bogatstvima daju posebnu draž Vlasenici. Prostorno pripada Dinarskoj reljefnoj makro cjelini sa najvećim vrhom Žep 1537 mnv i Velika Igrišta 1405 mnv na planini Javor koja se pruža u dužini preko 60 km od srednjeg toka rijeke Drine do početnog toka rijeke Drinjače. Svojim geografskim položajem i nadmorskom visinom od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih gradova. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste voća, povrća i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugo-istočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja.

Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od prapovijesti pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i nekropola s humkama na lokalitetu Šosari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), stećci (1595 - 65 reljefno dekoriranih i jedan s natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne župe Birač o kojoj se prvi pisani tragovi naziru 1244. godine, a i danas se čuvaju u dubrovačkoj biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove.

Polovinom 15. stoljeća, među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke Osmanlija i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom Birač. U vrijeme osmanlijeske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U 17. stoljeću, kao središte kadiluka (sreza) nalazila se u sastavu zvorničke kapetanije, a od 1842. godine bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski promet. U Vlasenici se uz pomoć Salih-age Mehanovića renovira džamija, a znameniti imami i alimi su bili hafiz Sejfo ef. Mehanović i hafiz Mustafa ef. Sušić. Uspostavljanjem austrourgarske uprave osnovan je vlasenički srez kao dio Tuzlanske oblasti. Već 1879. rekonstruiran je makadamski put Sarajevo-Sokolac-Han Pijesak-Vlasenica-Zvornik.

Na području Vlasenice su se u prvom svjetskom ratu, u jesen 1914. odvijale žestoke borbe između austro-ugarskih i srpsko-crnogorskih snaga.

Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolici između dva svjetska rata je bila veoma teška. Harala je glad, tuberkuloza, tifus, dizenterija i razne druge bolesti.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941 -1945) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo ostati bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmjera.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Vlasenica imala je 33.817 stanovnika, raspoređenih u 92 naselja.

Naseljena mjesta su:

Bačići, Bakići, Bešići, Bijelo Polje, Bišina, Brda, Bukovica Donja, Bukovica Gornja, Buljevići, Cerska, Cikote, Cvijetanj, Derventa, Donje Vrsinje, Dragaševac, Drum, Dubačko, Dubnica, Dukići, Durakovići, Durići, Džemat, Đile, Đurđevići, Gerovi, Glušac, Gobelje, Golići, Gornje Vrsinje, Gornji Zalukovik, Grabovica, Gradina, Gunjaci, Jasen, Jeremići, Klještani, Kojčevina, Kokanovići, Koprivno, Kostrača, Kozja Ravan, Krajčinovići, Kulina, Kuljančići, Lukavica, Lukići, Maćesi, Majstorovići, Milići, Mišari, Mišići, Mršići, Nedjeljišta, Nova Kasaba, Nurići, Odžak, Pavkovići, Peševina, Pijuke, Piskavice (Piskavica), Plakalovići, Podbirač, Podcrkvina, Podgora, Podpećina, Pomol, Pustoše, Rača, Rajići, Rakita, Rakitnica, Raševo, Rašića Gaj, Raškovići, Ristijevići, Rogosija, Rovaši, Rupovo Brdo, Sebiočina, Simići, Skugrići, Supač, Sušica, Šadići Donji, Šadići Gornji, Štedra, Tikvarići, Tišča (Tišća), Toljevići, Toplik, Tugovo, Turalići, Višnjica, Vitići, Vlasenica, Vrli Kraj, Vrtoče, Vukovići, Vukšići, Zabrđe, Zagrađe, Zaklopača i Žutica.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina Vlasenica je imala 33 780 stanovnika, dok je sam grad imao oko 11 000.

• Vedad Ibišević, profesionalni fudbaler
• Milan Đurić, profesionalni fudbaler reprezentativac BiH iz Tišča.
• Memnun Idžaković, profesionalni rukometaš i jedan od najboljih rukometaša BIH
• Derviš Sušić, književnik i novinar
• Rešad Šarenkapa, profesionalni rukometaš i bivši predsjednik Rukometnog Saveza BIH
• Esad Kurtagić, profesionalni rukometaš i rukometni trener
• Zoran Vuković, profesionalni rukometaš bivši igrač RK Bosne iz Sarajeva
• Željko Martinčević, profesionalni rukometaš bivši igrač RK Bosne iz Sarajeva
• Nikolina Vukićević, poznata pjevačica
• Vujadin Vukićević poznati rukometaš
• Stojanka Dosic poznata kosarkasica
• Nemanja Danilovic poznati kosarkas
• Bojan Nastic Fudbaler
• Mehurnisa Omerovic poznata kosarkasica
• Ivanka Matic poznata kosarkasica

Spomenik palim borcima

Predškolskа ustаnovа-obdаnište “Prvi korаci”

Osnovnа školа “Vuk Kаrаdžić"

Srednjoškolski centаr ”Milorаd Vlаčić”

Jasko "cozje" Berbic

• Opština Vlasenica
• Vlasenica.info Arhivirano 2013-07-20 na Wayback Machine-u
• Vlasenica.org Arhivirano 2013-08-21 na Wayback Machine-u
• Turistička organizacija opštine Vlasenica Arhivirano 2018-08-09 na Wayback Machine-u

Vlasenica na Wikimedijinoj ostavi