Prijeđi na sadržaj

Ritam

Izvor: Wikipedija

Ritam je niz tonova i stanki različitih trajanja u muzičkom djelu. Postoje razne ritmičke figure, a neke od njih su: triola, sinkopa, itd.

Ritam u likovnoj umjetnosti

[uredi | uredi kod]
Ritam polukružnih niša na portalu katedrale sv. Stošije u Zadru, 13. st.

Svojstvo svakog likovnog djela je da ima sastavne dijelove koji su jednoliki ili raznoliki, te da se ti dijelovi nižu u ravnomjernim ili nejednakim razmacima. Taj redoslijed čimbenika i njihov međusobni odnos nazivamo ritam.

Ritam se u likovnoj umjetnosti primjenjuje od najvećeg urbanističkog planiranja do najsitnijeg detalja na nekom ukrasu.

Ritam u crtežu je ostvaren kroz nizanje linija u kontrastu s plohom. U slikarstvu postoji više ritmova (boja, oblika, itd.). Ritam je najlakše pojasniti na arhitekturi, jer je strogo ravnomjeran ritmički odnos među dijelovima temeljno svojstvo arhitektonskog djela. Ritam tvore dva člana: puno-prazno. Npr. na pročelju grčki grčkog hrama ravnomjerno se nižu volumeni kamenih stupova jednake debljine s jednakim razmacima praznog prostora. Tako se mogu promatrati i arkade u rimskoj arhitekturi, prozorčići na romaničkom zvoniku, mase i šupljine pročelja suvremenih stambenih višekatnica, itd.

Ritmički se mogu nizati i cijele građevine (slavonski šor, ili kućice u američkim predgrađima).

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]