Industrijalizacija
Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu. U novije se doba sve više govori o postindustrijskom dobu. Proces industrijalizacije obuhvaća ulaganja, ne samo u industriju, već također i u infrastrukturu kao promet i informatiku, i ljudski kapital kao obrazovanje i njegu. Države u kojima je industrijalizacija tek započela nazivaju se "zemljama u razvoju". Države u kojima je industrijalizacija uglavnom provedena nazivaju se "novo industrijaliziranim zemljama", dok države kod kojih je taj proces završen nazivaju se "razvijene zemlje".[2]
Utjecaj industrije na prostor proučava industrijska geografija koju je u Hrvatskoj razvio Dragutin Feletar. Industrijalizacija uzrokuje i povećani broj gradskog stanovništva zbog razvijanja prometa.
- ↑ Depicting data excerpted from Contours of the World Economy, 1–2030 AD. Essays in Macro-Economic History by Angus Maddison, Oxford University Press, 2007, [[commons:Special:BookSources/9780199227211|ISBN 978-0-19-922721-1]], p. 382, Table A.7.
- ↑ Što je industrijalizacija?
- Hewitt, T., Johnson, H. and Wield, D. (Eds) (1992) industrialisation and Development, Oxford University Press: Oxford.
- Hobsbawm, Eric (1962): The Age of Revolution. Abacus.
- Kiely, R (1998) industrialisation and Development: A comparative analysis, UCL Press:London.
- Pomeranz, Ken (2001)The Great Divergence: China, Europe and the Making of the Modern World Economy (Princeton Economic History of the Western World) by (Princeton University Press; New Ed edition, 2001)
- Kemp, Tom (1993) Historical Patterns of Industrialisation, Longman: London. ISBN 0-582-09547-6
- Tilly, Richard H.: Industrialization as an Historical Process, European History Online, Mainz: Institute of European History, 2010, retrieved: February 29, 2011.
}{refend}}