Prijeđi na sadržaj

Novo Sarajevo

Izvor: Wikipedija
Novo Sarajevo
[[Datoteka:{{{karta}}}|163px]]
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Sarajevski
Sjedište Sarajevo
Načelnik Hasan Tanović
Površina 11,43 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

75.662 (31. 12. 2004.)
6616/km²

Općina Novo Sarajevo jedna je od devet općina Sarajevskog kantona i jedna od četiri općine Grada Sarajeva. Područje općine Novo Sarajevo zauzima centralni dio Sarajevskog polja. Graniči s općinama Centar, Novi Grad i Vogošća, te entitetom Republika Srpska.

Općina Novo Sarajevo je kulturni, obrazovni, administrativni i poslovni dio grada Sarajeva. Prostire se na površini od 11,43 km2. Prije rata općina je zauzimala površinu od 47,15 km2 što znači da sada oko 75% prijeratne teritorije pripada Republici Srpskoj, a ostatak Federaciji BiH. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Novo Sarajevo je imala 95.255 stanovnika i bila među najnaseljenijim gradskim općinama. Danas na području općine Novo Sarajevo živi 75.662 stanovnika (prema podacima od dana 31.12.2004. godine).

Zemljopis

[uredi | uredi kod]

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Novo Sarajevo (jedna od gradskih općina Grada Sarajeva) imala je 95.255 stanovnika, raspoređenih u 8 naselja.

Nacionalni sastav:

Na popisu 1971. godine općina Novo Sarajevo bila je jedinstvena sa općinom Novi Grad. Nacionalni sastav 1971. godine u toj zajedničkoj općini bio je sljedeći:

ukupno: 111.811

Naseljena mjesta su:

Dio naseljenog mjesta Sarajevo, Klek, Kozarevići, Lukavica, Miljevići, Petrovići, Toplik i Tvrdimići.

Uprava

[uredi | uredi kod]

Općina Novo Sarajevo se sastoji od sljedećih mjesnih zajednica: Pofalići I, Pofalići II, Velešići, Gornji Velešići, Željeznička, Dolac, Malta, Čengić Vila I, Kvadrant, Čengić Vila II, Hrasno, Hrasno Brdo, Trg Heroja, Grbavica I, Grbavica II, Kovačići, Gornji Kovačići te Vraca.

Historija

[uredi | uredi kod]

Prije rata općina Novo Sarajevo bila je jedna od najrazvijenijih u Bosni i Hercegovini. Oko 40% radne snage bilo je zaposleno u industriji. Tokom opasade Sarajeva od 1992. do 1995. privreda je upotpunosti uništena. Deset godina nakon Daytonskog sporazuma u općini se vrši prestruktuiranje gospodarstva, obnova uništenih kapaciteta i privatizacija.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]

Slavni ljudi

[uredi | uredi kod]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Obrazovanje

[uredi | uredi kod]

Kultura

[uredi | uredi kod]

Sport

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]