Slavenski jezici

Slavenski jezici (privatni kod: slav) su podskupina Indoeuropskih jezika. Obuhvaćaju 18 živih i izumrlih jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu.^[1]

Ishodište današnjih slavenskih jezika je praslavenski jezik, odnosno stariji rekonstruirani baltoslavenski jezik. U indoeuropske jezike spadaju nadalje s armenskim jezikom, indoiranski jezicima, germanskim jezicima, anatolijskim jezicima ili luvo-hetitskim jezicima †, italskim jezicima, romanskim jezicima, ilirskim jezicima, keltskim jezicima, helenskim jezicima i toharskim jezicima †.

Kosim su slovima izdvojeni nazivi kojim se više ne koriste ili ih ne priznaje značajan broj govornika.^{[nedostaje izvor]}

Skupina ima 7 živih jezika, dva izumrla i jedan mikrojezik.

a. češko-slovačka jezična skupina (3)

a1. češki jezik [ces] 9.490.840.

a2. moravski jezik - nepriznat jezik u Češkoj

a3. slovački jezik [slk] 5.019.950.

a4. knaanski jezik [czk] - izumrli židovsko-slavenski jezik †

b. lužičkosrpski jezici (2)

b1. gornjolužičkosrpski jezik [hsb] 18.240.

b2. donjolužičkosrpski jezik [dsb] 7240.

c. lehitski ili lehički (4)

c1. polapski jezik [pox] †

c2. kašupski jezik [csb] 3.000

dijalekti: slovinački dijalekt - izumro početkom 20. st.

c3. poljski jezik [pol] 39.990.670.

c4. šleski jezik [szl] 60.000 (2002 census).

Drugi govor:

zapadnorusinski mikrojezik (bez kôda)^[2]

4 priznata jezika:

a1. bjeloruski jezik [bel] 8.618.630 govornika

a2. rusinski jezik [rue] 623.960 govornika

a3. ruski jezik [rus] 143.553.950 govornika

a4. ukrajinski jezik [ukr] 37.029.730 govornika

Drugi govori:

suržik - međujezik u Ukrajini

trasjanka - međujezik u Bjelorusiji

sibirski jezik - umjetni jezik, inačica ruskoga

Nepristrana točka gledišta ovog članka je osporena. (Rasprava)Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta!

Osam jezika, oko devetoga, slavomoliškoga, izvori se razlikuju.

Zapadni

a1. crnogorski jezik [cnr] 232.600 govornika

a2. bošnjački jezik [bos] 2.203.800 govornika

a3. hrvatski jezik [hrv] 5.546.590 govornika

a3.1 čakavski^[3] [ckm]

a3.2 kajkavski^[4]

a3.2.1 kajkavski književni jezik [kjv]

a3.3. gradišćanskohrvatski

a3.4. moliški hrvatski^[5]

a4. moliški hrvatski [svm]

a5. slovenski jezik [slv] 1.909.050 govornika

a6. srpski jezik [srp] 7.020.550 govornika

Istočni

b1. bugarski jezik [bul] 9.097.220 govornika

b2. makedonski jezik [mkd] 2.113.170 govornika (nepriznat u Grčkoj i Bugarskoj)

b3. starocrkvenoslavenski [chu] †

• Ostali govori i jezici

banatskobugarski jezik - jezik katoličkih Bugara u Rumunjskoj i Srbiji

crkvenoslavenski jezik - jezik u uporabi samo u bogoslužju

prekomurski jezik - nepriznat u Sloveniji, ali je književni jezik u časopisima i mediji

slavenosrpski jezik - jezik u uporabi samo u bogoslužju

goranski jezik (?)

Nepristrana točka gledišta ovog članka je osporena. (Rasprava)Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta!

• Politički projekt nasilnog spajanja jezika, kao međukorak utapanja hrvatskog u srpski jezik:

a1. srpsko-hrvatski jezik† koji doista nije ostvaren nikada kao jedan standardni jezik jer su bez obzira na sve nasilne pokušaje unifikacije opstali standardni jezici: hrvatski jezik i srpski jezik, čak i sam kontroverzni naziv jezika u bivšoj SFRJ nikada nije prihvaćen premda se rabio u ustavima pojedinih socijalističkih republika. Od 1. rujna 2008. godine svijet je prihvatio realnost i konačno je prestao postojati kôd i ime za taj neostvareni i nepoželjni hibrid te od tada više ne postoji u međunarodnoj razredbi. Još se ponegdje spominje jedino kao naziv za "srednjojužnoslavensku" skupinu jezika.

• međuslavenski jezik
• slovio
• lydnevi

• russenorsk

Po nekim razredbama, i suržik i trasjanka pripadaju ovdje.

Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava)Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak.

(složene po broju članaka, stanje 2. veljače 2011.)

• pl - poljska
• ru - ruska
• uk - ukrajinska
• cs - češka
• sr - srpska
• sk - slovačka
• bg - bugarska
• sl - slovenska
• hr - hrvatska
• mk - makedonska
• sh - t.zv. srpskohrvatska
• be-x-old - bjeloruska (pisana taraškevicom)
• bs - bošnjačka
• be - bjeloruska
• hsb - gornjolužička
• csb - kašupska
• szl - šleska
• rue - rusinska
• dsb - donjolužička
• cu - staroslavenska

U fazi "inkubatora" su:

• ru-lat - ruski latinicom
• ru-old - ruski po pravopisnoj reformi od 1918.
• sr-zlatb - srpski zlatiborski ("užička")
• surzh - suržik
• sla - slavenoruska (starobjeloruska)

Zatvorene Wikipedije:

• ru-sib - rusko-sibirska

• Ethnologue (14th)
• Ethnologue (15th)
• Tree for Slavic  Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. lipnja 2013. (Wayback Machine)