Prijeđi na sadržaj

Oman

Izvor: Wikipedija
Sultanat Oman
سلطنة عُمان

(Saltanât Umān)

Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Nashid as-Salaam as-Sultani

Položaj Omana
Glavni grad Muscat
Službeni jezik arapski
Državni vrh
 - Sultan Haitham ben Tariq
Neovisnost Od Portugala 1650.
Površina 69. po veličini
 - ukupno 309.500 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 125. po veličini
 - ukupno (2010.) 2.773.479
 - gustoća 8,9/km2
Valuta omanski rijal (1000 baisa)
Pozivni broj +968
Vremenska zona UTC +4
Internetski nastavak .om

Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji. Na istoku i jugu izlazi na Arapsko more, a na sjeveroistoku na Omanski zaljev. Graniči na jugozapadu s Jemenom, na zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na sjeverozapadu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Većinu zemlje zauzima ravna pustinja, a planinski lanci nalaze se duž obale na sjeveru (najviši vrh zemlje, Šams, 2.980 m) i jugu. Omanu pripada i eksklava Musandam, odvojena od ostatka zemlje teritorijem UAE, koja zauzima strateški važan položaj na južnoj obali Hormuškog tjesnaca na ulazu u Perzijski zaljev.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Oman je stoljećima bio važno trgovačko središte. Godine 1508. Portugalci su zauzeli glavnu luku, Muscat i držali je do dolaska Osmanlija 1659. Turci su istjerani 1741. kad je Ahmed ibn Said osnovao sadašnju vladarsku dinastiju.

U početku 19. stoljeća, Oman je izrastao u značajnu regionalnu silu s posjedima u Beludžistanu i Zanzibaru. Od 1891. do 1971. bio je britanski protektorat. Godinu dana prije odlaska Britanaca sultan Qaboos bin Said Al Said zbacio je svog oca, Saida ibn Taimura, nakon čega je započeo modernizaciju zemlje, a 1996. i ograničenu demokratizaciju.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Beduinska obitelj u Omanu

Islam je najzastupljenija religija. Oman je jedina islamska zemlja u kojoj dominira Ibadi Islam, različit od sunitskog i šijitskog.

Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. Uz arapski, u širokoj je upotrebi i belučki jezik iz iranske porodice jezika. Velik broj stanovnika su strani državljani na radu u industriji nafte. 43% stanovništva mlađe je od 15 godina, dok oko 50% stanovništva države živi u glavnom gradu Muscatu. Oman ima multietničko stanovništvo koje je rezultat imperijalne prošlosti.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Omansko gospodarstvo ovisno je o izvozu sirove nafte. Prihodi od prodaje nafte omogućili su izgradnju infrastrukture i poboljšanje socijalnog standarda nekoć siromašne i zaostale zemlje. BDP je u 2022. bio procijenjen na 35.286 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. World Economic Outlook Database, October 2019. Imf.org. Međunarodni Monetarni Fond

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Oman
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Oman
Wječnik ima rječničku natuknicu Oman
Nedovršeni članak Oman koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.