Nacionalni park Chiribiquete
| Nacionalni park Chiribiquete, maloca jaguara | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Kolumbija |
| Godina uvrštenja | 2018. (42. zasjedanje) |
| Vrsta | Mješovito dobro |
| Mjerilo | iii, ix, x |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:1174 |
| Koordinate | 0°31′31″N 72°47′50″W / 0.52528°N 72.79722°W |
  NP Chiribiquete Lokacija NP Chiribiquete u Kolumbiji | |
Nacionalni park Chiribiquete (španjolski: Parque Nacional Natural (PNN) Serranía de Chiribiquete) je najveći nacionalni park u Kolumbiji i treća najveća zaštićena kišna šuma na svijetu, površine 43.000 km².[1] Nalazi se u kolumbijskim departmanima Caquetá i Guaviare. Park uključuje gorje Chiribiquete i okolne amazonske doline koje su pokrivene tropskim vlažnim širokolisnim šumama, savanama i rijekama. Jedna od odlikovnih značajki parka je prisutnost tepuisa (planinskih ravnih vrhova), običnih pješčenjaka koji dominiraju šumom i čine dramatični krajolik, što je ojačano njegovom udaljenošću i nedostupnošću.[2]
Ovo područje je najpoznatije po 60 pretkolumbovskih skloništa u stijenama u podnožju tepuisa s preko 75.000 petroglifa i piktograma, od kojih su najstarije iz oko 20.000 pr. Kr., a najmlađe iz 16. st.[3] Jedno od tumačenja je kako su ove slikarije povezane s obožavanjem jaguara, simbola moći i plodnosti, te prikazuju lovačke prizore, bitke, plesove i svečanosti. Autentične zajednice, koje više nisu prisutne na samom ovom mjestu, još uvijek ovo područje smatraju svetim[2] (maloca, svetište predaka). Zbog toga je i upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2018. glodine.[4]
Nacionani park Chiribiquete je osnovan 21. rujna 1989. kako bi se zaštitili njegovi spomenici, ali i nevjerojatna bioraznolikost.
Nacionalni park Chiribiquete smješten je na zapadnom dijelu Gvajanskog štita i nadmorska visina mu je od 200 do 1000 m. Na sjeveroistoku uokviren je rijekom Tunia, a na istoku rijekama Apaporís, Gunaré i Amú, na jugu rijekama Mesay i Yari, te na zapadu rijekama Hiutoto, Tajisa, Ajaju i Ayaya.[5] Većina ovih rijeka su pritoke rijeke Japura, pritoke Amazone.
Ovdje se može naći 1.801 vrsta biljaka (30% ekosustava kolumbijske amazone). Neka drveća mogu narasti do 40 m visine, a najprisutnije drveće je Pourouma cecropiifolia, Inga acrocephala, Virola sebifera, Hevea guianensis i Pseudolmedia. Donje raslinje se sastoji od mnogih parazitskih i epifitskih biljaka, dok pjeskovito tlo na planinama prekriva gusto grmlje promjera od 12 do 15 m. Na stijenama i slapovima mogu se pronaći rijetke i endemske biljke kao što su: Senefelderopsis, Hevea nitida, Graffenrieda fantastica i Vellozia tubiflora.[6]
Do danas, istraživači su u parku otkrili preko 209 vrsta leptira (10% vrsta u Kolumbiji), 238 vrsta riba, 57 vrsta vodozemaca i 60 vrsta reptila (30% ukupne kolumbijske bioraznolikosti). Od njih su mnoge ugrožene i endemske vrste ovog područja.[5] Od preko 410 vrsta ptica najpoznatije su: Gvajanska rupikola (Rupicola rupicola), crveno-modra ara, crveno-zeleni vodomar (Chloroceryle inda), amazonski vodomar (Chloroceryle amazona), prstenasti vodomar (Megaceryle torquata), Uljašica i endemski Chiribiquete smaragdni kolibrić (Chlorostilbon olivaresi). Od 82 vrste sisavaca, 52 su vrste šišmiša, kao što su: Carollia, buldog šišmiš (Noctilio), Peropteryx, noćnici (Myotis) i Marinkellov sabljonosni šišmiš (Lonchorhina marinkellei).[5] Od mesojeda tu se mogu pronaći: divovska vidra, neotropska vidra, ocelot, puma i jaguar, a od majmuna: bjeločelni kapucin (Cebus albifrons), kaveni kapucin (Cebus apella), obični vjeveričasti majmun (Saimiri sciureus), Spixov noćni majmun (Aotus vociferans), smeđi vunasti majmun i gvajanski crveni urlikavac. Tu obitavaju i armadili roda Dasypus, divovski mravojed, crni aguti (Dasyprocta fuliginosa), nizinska paka (Cuniculus paca), boto dupin, bjelousni pekar (Tayassu pecari) i brazilski tapir (Tapirus terrestris).[5]
- ↑ Parques Nacionales Naturales de Colombia. Kolumbijska vlada. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. srpnja 2018. Pristupljeno 28. srpnja 2018.
- ↑ a b Chiribiquete National Park– “The Maloca of the Jaguar”. UNESCO. Pristupljeno 28. srpnja 2018.
- ↑ José Alberto Mojica Patiño, "Hallado tesoro arqueológico en el Parque Natural Chiribiquete", El Tiempo, 7. srpnja 2015. (šp.) Preuzeto 28. srpnja 2018.
- ↑ World Heritage Committee has inscribed a total of 19 sites (engl.) Preuzeto 28. srpnja 2018.
- ↑ a b c d Colombia's Serranía de Chiribiquete is now the world's largest tropical rainforest national park, World Wide Fund for Nature, 2. srpnja 2018. (engl.) Preuzeto 28. srpnja 2018.
- ↑ Laura Sesana, Colombia Natural Parks, Villegas Editores, Bogotá, 2006. str. 389.–398. ISBN 9588156874
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nacionalni park Chiribiquete |
