Prijeđi na sadržaj

Hrvatske svjetske igre

Ovo je članak tjedna  – 30. tjedan 2023. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Zaštitni znak HSI-a

Hrvatske svjetske igre (en. Croatian World Games, šp. Juegos Croatas Mundiales ili Juegos Mundiales Croatas[1]) su višešportsko natjecanje amatera u organizaciji Hrvatskoga svjetskoga kongresa. Neslužbeno se nazivaju još i Crolimpijada (en. Crolympics; također Hrolimpijada ili Krolimpijada), s krilaticom „Olimpijske igre s hrvatskim predznakom”.[2] Okupljaju hrvatske iseljenike i njihove potomke, a održavaju se u Hrvatskoj svake četiri godine. Na igrama se športaši hrvatskoga podrijetla nastanjeni širom svijeta natječu u više olimpijskih športova. Osim sudionika izvan Hrvatske, sudjeluju i športaši iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Sudionici na igrama ne moraju biti članovi Hrvatskoga svjetskoga kongresa, niti bilo koje druge športske, kulturne ili druge udruge. Nastup na igrama je u svojstvu nacionalnih momčadi iz raznih krajeva svijeta, što znači da natjecatelji nastupaju pod zastavom države iz koje dolaze. Športski dio igara upotpunjen je kulturno-umjetničkim programom. Iako su Igre amaterskoga karaktera, u manjem broju nastupaju i profesionalni sportaši i budući profesionalci koji su još u mlađim uzrastima. Prve Igre održane su u razdoblju od 15. do 21. srpnja 2006. u Zadru.[3]

Domaćinstva

[uredi | uredi kôd]

Prva dva izdanja igara (2006. i 2010.) održana su u Zadru. Treće su održane od 21. do 26. srpnja 2014. godine u Zagrebu.[4]

Tijekom Igara 2010. bilo je dosta govora o preseljenju Crolimpijade iz Zadra u neki drugi hrvatski grad, ili grad u Hercegovini, a najviše zbog organizacijskih problema s kojima su HSI bile suočene te godine. Zanimanje su bili pokazali Split, Šibenik i Međugorje.[5]

Za Igre 2014. prijave za nastup ostvarivale su se preko nacionalnih organizacijskih odbora koji su uspostavljeni u svim zemljama sudionicama. Na ranije održavanim igrama prijava je bila moguća i preko središnjice Hrvatskoga svjetskoga kongresa.

Hrvatske svjetske igre (HSI)
Izdanje Vrijeme održavanja Grad domaćin Krilatica Broj natjecatelja Broj država Broj športova Izvor(i)
I. 15. – 21. srpnja 2006. Zadar „Dobro došli kući!” 2500 25 12 [3][6]
II. 18. – 23. srpnja 2010. Zadar „Jedno srce” 750 24 [7]
III. 21. – 26. srpnja 2014. Zagreb „Jedno je srce” ~800 37 16 [8][9][10]
IV. 18. – 22. srpnja 2017. Zagreb „Jedno je srce, jedna je Hrvatska“ 1050 31 17 [11]
V. 24. – 29. srpnja 2023. Zagreb „Jedno srce, jedna je Hrvatska” 950 26 21 [1][12]
Zemlje sudionice dosadašnjih Hrvatskih svjetskih igara

I. igre (Zadar, 2006.)

[uredi | uredi kôd]

Prve Igre održane su od 15. do 21. srpnja 2006. i okupile su više od 700 sudionika iz 25 država s 5 kontinenata. Sudionici mogu biti osobe koje su između 16 i 40 godina starosti, dok za boćanje i maraton nije bilo starosnih ograničenja. Prijavni rok za sportaše bio je otvoren od 15. kolovoza 2005. godine.[13] Uz natjecatelje na igre je došlo i oko 2100 članova njihovih obitelji. Igre su otvorene na forumskoj Poljani Ivana Pavla II. u Zadru 16. srpnja 2006. nakon svečane svete mise u katedrali sv. Stošije.[14] Igre je svečano otvorio Antun Vrdoljak, tadašnji počasni predsjednik Hrvatskoga olimpijskog odbora. Antun Vrdoljak obratio se sudionicima i gostima ovim riječima: „Volio bih da ova zemlja izgleda vama onako kako su vam je opisali vaši roditelji i djedovi koji su je morali napustiti. Volio bih da volite ovu zemlju kao što su je voljeli oni koji su za nju dali život u Domovinskom ratu”.[15] Sudionike igara također je pozdravio i fra Šimun Šito Ćorić. Natjecanja su upriličena u Zadru, Benkovcu, Biogradu, Poličniku i Zatonu. Slogan igara bio je Dobro došli kući![3] Sudjelovali su natjecatelji iz sljedećih 25 zemalja:

Argentina
Australija
Austrija
Belgija
BiH
Danska
Ekvador
Francuska
Italija
JAR
Kanada
Mađarska
Makedonija
Njemačka
Peru
Rumunjska
SAD
Slovenija
Slovačka
Srbija
Španjolska
Švedska
Švicarska
Venezuela
Hrvatska

Profesionalni športaši

[uredi | uredi kôd]

Stadioni i borilišta

[uredi | uredi kôd]
  • Zadar
  • Benkovac
  • Biograd
  • Poličnik
  • Zaton

Rezultati

[uredi | uredi kôd]
Svečana otvorenja prvih i drugih Hrvatskih svjetskih igara upriličena su na zadarskom forumu, nakon sv. mise u katedrali sv. Stošije
plasman ekipa / predstavljana država zlato srebro bronca ukupno
1 Hrvatska 21 20 28 69
2 Sjedinjene Američke Države 14 9 1 24
3 Bosna i Hercegovina 4 9 3 16
4 Hrvatski svjetski kongres 4 0 5 9
5 Francuska 1 6 1 8
6 Ekvador 1 1 1 3
7 JAR 1 1 1 3
8 Kanada 1 1 1 3
9 Venezuela 1 1 1 3
10 Australija 1 1 1 3
11 Švicarska 0 2 1 3
12 Srbija 1 0 1 2
13 Španjolska 1 0 1 2
14 Rumunjska 0 1 0 1
15 Italija 0 0 1 1
16 Slovenija 0 0 1 1
17 Švedska 0 0 1 1

II. Igre (Zadar, 2010.)

[uredi | uredi kôd]

Druge Igre održane su od 18. do 23. srpnja 2010., a domaćin je ponovno bila Zadarska županija odnosno Zadarska nadbiskupija. Slogan igara bio je „Jedno srce”.[5] Sudjelovalo je oko 750 mladih iz 24 zemlje. Nekoliko država koje su imale svoje predstavnike na prvim igrama 2006. nisu ih imale 2010., a Brazil, Crna Gora, Čile i Nizozemska sudjelovale su prvi put. Svečanom otvaranju Igara na Poljani pape Ivana Pavla II., prethodio je mimohod sudionika i podizanje zastave, kao i kulturno-umjetnički program u kojemu su, između ostalih, nastupili članovi KUD-a Domagoj Othman iz Kanade, kao i zadarska klapa „Kaleta“. Prije samoga otvorenja služena je sveta misa u Katedrali sv. Stošije, koju je predvodio gospićko-senjski biskup Mile Bogović, a na misi je pjevao zbor Hrvatske katoličke misije iz švicarskog Solothurna.[7] Igre je otvorila Lynne Yelich, kanadska ministrica gospodarske raznolikosti hrvatskoga podrijetla skupa s hrvatskim ministrom MVPEI-a Gordanom Jandrokovićem.[17][18][19] Natjecanja su se održavala u Zadru, Posedarju, i Ninu

Organizator plivačkoga dijela Hrvatskih svjetskih igara bila je PK Jadera.

Rezultati

[uredi | uredi kôd]
plasman ekipa / predstavljana država zlato srebro bronca ukupno
1 Hrvatska 0 0 0 0
2 SAD 0 0 0 0
3 BiH 0 0 0 0
4 HSK ekipa 0 0 0 0
5 Francuska 0 0 0 0
6 Ekvador 0 0 0 0
7 JAR 0 0 0 0
8 Kanada 0 0 0 0
9 Venezuela 0 0 0 0
10 Australija 0 0 0 0
11 Švicarska 0 0 0 0
12 Srbija 0 0 0 0
13 Španjolska 0 0 0 0
14 Rumunjska 0 0 0 0
15 Italija 0 0 0 0
16 Slovenija 0 0 0 0
17 Švedska 0 0 0 0

Rugby

[uredi | uredi kôd]

Igrači su se raspodijelili na sljedeće momčadi[20]:

  • Hrvatska 1 (RK Nada)
  • Hrvatska 2 (RK Sinj)
  • Bosna i Hercegovina
  • Team HSI (hrvatski ragbijaši iz Australije, Argetine, i Francuske)
Plakat Igara održanih 2010.
Rezultati natjecanja
Team HSI - Bosna i Hercegovina 5:12
Hrvatska 1 - Hrvatska 2 31:0
Hrvatska 2 - Team HSI 44:0
Bosna i Hercegovina - Hrvatska 1 5:24
Team HSI - Hrvatska 1 0:43
Hrvatska 2 - Bosna i Hercegovina 48:0
Poredak nakon natjecanja
1. Hrvatska 1
2. Hrvatska 2
3. Bosna i Hercegovina
4. Team HSI

Najbolji igrač: Ivan Rešetar

Najbolji strijelac: Ivan Vučković (55 poena)

III. Igre (Zagreb, 2014.)

[uredi | uredi kôd]

Treće izdanje Igara održano je od 21. do 26. srpnja 2014. u Zagrebu. Sudjelovalo je oko 750 natjecatelja iz 25 država, koji su se natjecali u 16 športova, uz oko dvije tisuće gostiju. Igre je otvorio predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko. Pokrovitelji Igara bili su predsjednik RH, Hrvatski sabor, Državni ured za Hrvate izvan domovine, Hrvatska matica iseljenika, Grad Zagreb i ine ustanove. Igre su održane pod krilaticom „Jedno je srce”. Osim športskih, održani su i kulturni i društveni događaji, poput susreta pjesnika izvandomovinske lirike.[8]

Odbojka

[uredi | uredi kôd]

Prvo kolo ženske odbojke igrano je 22., a drugo i treće 23. srpnja.[21]

odbojka (žene)[21]
djevojčad pobjede porazi dobiveni setovi izgubljeni setovi osvojeni poeni izgubljeni poeni bodovi
Hrvatska 3 0 6 1 163 93 8
Zagrebačka nadbiskupija 2 1 4 3 138 148 5
Austrija 1 2 4 4 149 135 5
Argentina 0 3 0 6 76 150 0

IV. Igre (Zagreb, 2017.)

[uredi | uredi kôd]

Otvorene su 18. srpnja 2017. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Okupile su 900 natjecatelja iz cijeloga svijeta te 150 natjecatelja iz Republike Hrvatske. Natjecatelji su došli iz Angole, Argentine, Australije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bolivije, Brazila, Crne Gore, Čilea, Danske, Ekvadora, Francuske, Hrvatske, Italije, Irske, Kanade, Makedonije, Nizozemske, Njemačke, Paragvaja, Perua, Rumunjske, SAD a, Slovačke, Slovenije, Srbije, Švicarske, Švedske, Tanzanije, Velike Britanije i Venezuele. Posebne su i po velikom odazivu volontera – studentskih i udruga mladih iz Republike Hrvatske. Moto je „Jedno je srce, jedna je Hrvatska“. Neslužbeno ime projekta je „Crolimpijada – Olimpijske igre s hrvatskim predznakom“.[22] Igre je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.[22]

Održana su natjecanja u atletici, nogometu (M i Ž), malomu nogometu, tenisu, odbojci, košarci, plivanju, judu, badmintonu, bućanju, taekwondou, rukometu, karateu, golfu, stolnomu tenisu i odbojci na pijesku. Natjecanja su se održavala na Cross stazi na Bundeku, igralištu NK Sava na Gredicama, igralištu Studentskoga doma »Stjepan Radić« HASTK Mladost, Sportskom parku Mladost, Domu odbojke »B. Stranić«, Dvorani KIF-a br. 5 za judo i velikoj dvorani, PVC Mladost, Boćalištu Španskom, SD Sutinskim vrelima, Golf terenu Blatu te Centru odbojke na pijesku na Jarunu (dio ŠRC Jarun).[23]

V. Igre (Zagreb, 2023.)

[uredi | uredi kôd]
Logotip Wikizvora
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Govor otvorenja Hrvatskih svjetskih igara 2023.

Prijave za peto izdanje Igara zaključene su 1. travnja 2023.[24] Glavni pokrovitelji Igara bili su Vlada Republike Hrvatske (Ministarstvo turizma i sporta) i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a partneri Grad Zagreb, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatska radiotelevizija.[25][26] U listopadu 2022. objavljena je i službena pjesma Igara, „Jedno srce, jedna Hrvatska”, u izvedbi Drage Šajfera iz Melbournea.[27]

Svečanom otvorenju prisustvovali su ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, saborska zastupnica Zdravka Bušić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, pročelnik Ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Luka Juroš i ini. Na otvorenju su nastupili Zaprešić Boysi, KUD Preporod iz Dugog Sela, Folklorni ansambl Ivan Goran Kovačić iz Zagreba i Klapa Stine.[28] Otvorenju je prethodila sveta misa u crkvi sv. Mati Slobode na Jarunu koju je za sve sudionike Hrvatskih svjetskih igara predslavio kardinal Vinko Puljić.[28]

Osvajači odličja

[uredi | uredi kôd]
osvajači odličja
šport i disciplina zlato srebro bronca napomene
kros (seniorke)[29] Marisa Cortright
13:12
Maria Markovec
15:41
Krista More Vlahovic Galetovac
17:07
25 natjecateljica, 22 završile utrku
kros (veteranke)[30] Maria-Snezana Ghera
23:00
Ana Andrić
26:08
Kata Raštigorac
26:35
18 natjecateljica, 15 završilo utrku
kros (veterani)[31] Berislav Paponja
14:42
Marian Beul
16:50
Mario Petrović
17:54
23 natjecatelja
kros (seniori)[32] Brandon Lemoine
13:29
Dusan Zlatko Vlahovic Galetovic
14:18
Enzo Varnica
14:36
23 natjecatelja
judo (I)[33] Srđan Ajvaz Luca Živković Jules Živković
judo (II)[33] Karlo Marić Vlado Glavaš Ivano Doko
judo (III)[33] Karlo Kljajo Josip Ćavaz Karlo Knezović Antonio Aničić (4. mjesto)
judo (IV)[33] Antonio Češko Jelena Češko Karo Kenzović
picklball (Ž)[34] Nada Pritišanac Matulich
Jadranka Stević
Vesna Mardešić
Blaženka Sokolović
Josipa Župan
picklball (M)[34] Nikola Begić Domagoj Zeleničić
Mario Katarinčić
Domagoj Dokuzović
picklball
(mješoviti parovi)[34]
Josipa Župan
Nikola Begić
Blaženka Sokolović
Domagoj Zelenčić
Jadranka Stević
Mario Katarinčić
košarka[35] Njemačka Francuska Kanada Makedonija (4. mjesto)
odbojka[35] BiH Kanada
Peru
Austrija
Francuska
odbojka na pijesku
(mješoviti parovi)[35]

Tomislav Lozić
Leonardo Lozić
Ivan Šegović
Franjo Gucić

Manuela Vidović
Kristijan Paponja
odbojka na pijesku (Ž)[35] Alanis Regalado Valenza
Ana Marija Topalović

Marta Voda
Sara Kleppen Haukaas

Maeva Alicia Regalado Rabasa
Katherine Susana Regalado Cornejo
boćanje (Ž)[36]
Anđelka Ladan
Ana Marušić
Tonka Frodlung

Arijana Bošnjak
Ana Boure
Natali Perišić

Danica Markovac
Andrea Markovac
Marija Markovac

Karla Pandža
Monika Marić
(4. mjesto)
boćanje (M)[37]
Anton Petković
Dejan Petković
Ilko Petković

Jozo Radoš
Šime Kolčeg
Nikola Vrselja

Mile Čudina
Boris Špralja

Franjo Cindrić
Phillipe Cindrić
Ivan Cindrić
(4. mjesto)
tenis
(M, parovi)[38]
Boris Brezac
Igor Brezac
Gabriel Remić
David Udovičić
Damir Mihalić
Valentino Širola
pobjednici utješnog turnira:
Mariano Borhi
Ivan Puhes
tenis
(Ž, parovi)[38]
Željka Lemaster
Marta Elena Nicitich
Vesna Mardesic
Nada Pritisanac Matulich
tenis
(mješoviti parovi)[38]
Nada Pritisanac Matulich
Igor Brezac
Vesna Mardesic
Zeljko Sumera
Marta Elena Nicitich
Mariano Borhi
pobjednici utješnog turnira:
Stephaine Jurinovic
Damir Mihalić
tenis
(Ž, singl)[38]
Priscilla M. Stojanovska Rahela Udiljak Stephanie Jurinovic
tenis
(M, singl)[38]
Valentino Širola Gabriel Remić Mariano Borhi Mariano Jakupčić
(pobjednik utješnog turnira)
50 m slobodno (M)[39] Mateo Vidaković Leonardno Javier Jaku Luka Varnica
50 m slobodno (Ž)[39] Anđela Crepulja Danijela Vičević Vedrana Vičević
50 m prsno (M)[39] Mateo Vidaković Leonardno Javier Jaku Oscar Arzamend
50 m prsno (Ž)[39] Anđela Crepulja Vedrana Vičević Paulina Galovicova
50 m leđno (M)[39] Mateo Vidaković Mario Muselin Leonardno Javier Jaku
50 m leđno (Ž)[39] Anđela Crepulja Danijela Vičević Vedrana Vičević
mali nogomet
(mješovito)[40]
Rumunjska Francuska
mali nogomet[40] Srbija Slovenija Crna Gora Njemačka (4.)
Rumunjska (5.)
Austrija (6.)
Norveška (7.)
Australia Kangaroos (8.)
nogomet[40] Rumunjska Argentina Čačić Kanada Red Kanada White (4.)
Austria + (5.)
Argentina + (6.)
BiH (7.)
Njemačka (8.)
taekwondo (68 kg)[41] Tin Perić
taekwondo (80 kg)[41] Franjo Gucić Tin Perić
taekwondo (57 kg)[41] Dora Krušlin Monika Marić
taekwondo (67 kg)[41] Filipa Bašić Magdalena Kvesić Antea Kraljević Karla Pandža (4. mjesto)
taekwondo (SA-1)[41] Marijan Bašić
taekwondo (SA-2)[41] Matej Bešlić
taekwondo (SB-1)[41] Magdalena Kvesić Rafaela Čutura Nika Vukoja
taekwondo (SB-2)[41] Lucija Bašić Martina Grubišić Sara Grubišić Monika Marić (4. mjesto)
golf (M)[42] Rick Barić Anton Markovac John Bubanovich
golf (Ž)[42] Maria Victoria Francetić Amanda Barić
stolni tenis (Ž)[42] Anemary Izabel Todor Alžbeta Stremarski Simona Ozgany
Locia Koritsanska
stolni tenis (M, do 40 g.)[42] Petr Blaj Santiago Emiliano Guzman Branko Sersen
Mihai Modrag Filca
stolni tenis (M, iznad 40 g.)[42] Janko Jurić Dubravko Ćosić Branimir Poljac
Branislav Molnar
stolni tenis (parovi)[42] Janko Jurić
Blaj Petru
Milan Turinić
Miroslav Molnar
Branimir Poljac
Zdravko Krajač

Kanada se natjecala s više od 150 športaša iz pokrajina Vancouver i Ontario, koji su osvojili devet odličja.[43]

SAD je osvojio 25 odličja u dvama športovima: 9 u tenisu i 16 u picklballu.[44]

Športovi

[uredi | uredi kôd]
Promotivna slika za HSI iz 2005. godine

Na V. izdanju igara (2023.) održavaju se natjecanja u sljedećim športovima:[1]

atletika
boćanje
tenis
karate
košarka
odbojka (dvoranska)
stolni tenis
golf

 

rukomet
odbojka na pijesku
badminton
nogomet (i veteranski nogomet)
vaterpolo
plivanje

 

ragbi
judo
taekwondo
mali nogomet

Na trećemu izdanju 2014. uvedeni su atletika, judo, karate i taekwondo.[45]

Prema istraživanju iz 2019. godine,[46] najveći udio ispitanika trenirao je odbojku, nogomet, futsal, karate i karate, a 60 % njih trenirao je neki šport barem deset godina. Oko 20 % ispitanika nastupalo je na igrama dva ili više puta. Najveći broj sudionika dolazio je iz europskih država (BiH, Njemačke, Austrije, Švicarske, Rumunjske, Crne Gore), a potom iz Kanade i Australije.

Zemlje sudionika

[uredi | uredi kôd]

Na do sada održanim igrama sudjelovali su natjecatelji iz ukupno 29 zemalja. Razvrstano po kontinentima to su sljedeće države sudionika:

AFRIKA

Južnoafrička Republika

EUROPA

Austrija
Belgija
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Danska
Francuska
Hrvatska
Italija
Mađarska
Makedonija
Nizozemska
Njemačka
Rumunjska
Slovačka
Slovenija
Srbija ( Vojvodina)
Španjolska
Švedska
Švicarska

JUŽNA AMERIKA

Argentina
Brazil
Čile
Ekvador
Peru
Venezuela

OCEANIJA

Australija

SJEVERNA AMERIKA

Kanada
SAD

Organizacija, promocija i pokroviteljstvo

[uredi | uredi kôd]
Radiodifuzija Igara u argentinskome Rosariu.

Organizacija prvih igara imala je djelomičnu državnu potporu, dok je za Igre 2010. godine ona u potpunosti izostala. Zbog nedostatka financija[5] projekt se suočio s nemogućnošću ugošćivanja nekih natjecatelja iz dalekih zemalja, zbog većih troškova puta i boravka koje su sudionici trebali pokriti. Za igre 2014. potporu je pružio Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Organizatori redovito promiču veleposlanike Igara (za Igre 2010. bilo ih je pedeset) koji volonterski pomažu u predstavljanju projekta kako u Hrvatskoj tako i među hrvatskim iseljenicima. Veleposlanici su mahom poznate osobe iz Hrvatske i/ili osobe koje su poznate u državama u kojima žive, a među njima ima športaša, umjetnika, znanstvenika i političara. Na otvaranjima igara redovito prisustvuje velik broj uglednika hrvatskih korijena iz kulturnoga, sportskoga i političkoga života, iz Hrvatske i svijeta. Prvi ravnatelj Igara bio je Jure Strika.[5]

Za igre 2014. u Zagrebu pokrovitelji, partneri, podupiratelji i medijski pokrovitelji su: Predsjednik RH, Hrvatski sabor, Državni ured za Hrvate izvan RH, Grad Zagreb, Hrvatska matica iseljenika, Turistička zajednica grada Zagreba, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski nogometni savez, Hrvatski atletski savez, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski boćarski savez, Hrvatski judo savez, Hrvatski košarkaški savez, Hrvatska odbojkaška udruga, Hrvatski plivački savez, Hrvatska obrtnička komora, Zagrebačka nadbiskupija, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut za migracije i narodnosti, Matica hrvatska, Studentski centar u Zagrebu, Zagrebačka županija, Karlovačka županija, Zadarska županija, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Udruga Zavjet i ini.

Medijski pokrovitelji Igara bili su Večernji list, 24 sata, Media servis, Narodni radio, Antena Zagreb, Poslovni dnevnik, Totalni FM, Matica, crodnevnik.de, CroExpress, Special Broadcasting Service i dr.

Značaj

[uredi | uredi kôd]

Putem Igara, Hrvati koji dolaze iz dalekih krajeva dobivaju priliku upoznavanja s Hrvatskom, hrvatskom kulturom i poviješću. S druge strane RH ostvaruje veliki strateški cilj očuvanja i njegovanja hrvatskoga identiteta i kulturnoga zajedništa s iseljeništvom. Uz to, Igre donose gospodarsko-turističku dobrobit domaćinskoj mjesnoj zajednici. I do 3 500 ljudi, koliko ih se okupi na Igrama, značajan je turistički potencijal, kako kratkoročni, tako i dugoročni.

»Hrvatske svjetske igre sada su činjenica. Nisu se održale samo jedan put i pale u zaborav. Bez obzira na sve poteškoće koje smo imali u organizacijskom smislu, možemo reći da se projekt učvrstio i da ide dalje. Sretni smo da je sve dobro završilo, a najviše nas veseli zanimanje sudionika koji su izrazili želju da sudjeluju i na trećim Igrama.«
(Jure Strika, ravnatelj Igara[5][47])

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Hrvatske svjetske igre 2023 hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre
  2. O nama hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre
  3. a b c Prve hrvatske svjetske igre – od 15. do 21. srpnja 2006. Zadar hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre
  4. igre-zagreb2014.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. travnja 2014. (Wayback Machine): Istječe i drugi prijavni krug za Hrvatske svjetske igre, pristupljeno 3. travnja 2014.
  5. a b c d e Hrvatske svjetske igre - jedno srce, pet kontinenata zadarskilist.hr. Zadarski list
  6. Hrvatske svjetske igre - jedno srce, pet kontinenata. Zadarski list. 28. srpnja 2010. Pristupljeno 2. kolovoza 2012.
  7. a b Druge hrvatske svjetske igre – od 18. do 23. srpnja, 2010. Zadar hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre
  8. a b Treće hrvatske svjetske igre – od 21. do 26. srpnja, 2014. Zagreb hsi-cwg.org. Hrvatske svjetske igre
  9. Hrvata iz cijelog svijeta stižu u Zagreb na Crolimpijadu radiodux.me. Radio Dux. Objavljeno 7. svibnja 2014.
  10. Završene Hrvatske svjetske igre matis.hr. Hrvatska matica iseljenika. Objavljeno 27. srpnja 2014.
  11. Igre 2017 hsi.cwg.com. Hrvatske svjetske igre.
  12. Dobrodošli na 5. Hrvatske svjetske igre 2023 hsi-cwg.com. Hrvatski svjetski kongres. Objavljeno 18. srpnja 2023.
  13. Hrvatske svjetski igre, Zadar 2006. croatia.org.
  14. glas-koncila.hr
  15. Otvorene 1. Hrvatske svjetske igre hrsport.net
  16. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. veljače 2021. Pristupljeno 29. lipnja 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  17. crocc.org[neaktivna poveznica]
  18. Hrvatske svjetske igre: jedinstveni pothvat iseljene Hrvatske croatianchronicle.com
  19. Otvorene druge Hrvatske svjetske igre metro-portal.hr
  20. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 29. lipnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  21. a b Hrvatske svjetske igre – seniorke (2013./14.) natjecanja.hos-cvf.hr. Hrvatska odbojkaška natjecanja.
  22. a b Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvorio IV. Hrvatske svjetske igre hsi-cweg.comArhivirana inačica izvorne stranice od 22. srpnja 2017. (Wayback Machine), Hrvatske svjetske igre, 19. srpnja 2017. Pristupljeno 24. srpnja 2017.
  23. Raspored održavanja natjecanja na HSI 2017. hsi-cwg.comArhivirana inačica izvorne stranice od 23. srpnja 2017. (Wayback Machine), Hrvatske svjetske igre, 17. srpnja 2017. Pristupljeno 24. srpnja 2017.
  24. Zaključene su prijave za V. jubilarne Hrvatske svjetske igre hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre. Objavljeno 2. travnja 2023.
  25. U Zagrebu počinju V. Hrvatske svjetske igre moja-domovina.net. Objavljeno 24. srpnja 2023.
  26. Poziv Hrvaticama i Hrvatima na V. Hrvatske svjetske igre, Zagreb, 24. 07. – 29.07. 2023. – “Jedno srce, jedna je Hrvatska” hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre. Objavljeno 20. rujna 2022.
  27. Jedno srce Jedna Hrvatska – Pjesma za Hrvatske svjetske igre hsi-cwg.com. Hrvatske svjetske igre. Objavljeno 4. listopada 2022.
  28. a b 900 Hrvata iz cijelog svijeta natječe se i druži na 5. Hrvatskim svjetskim igrama hrvati.ch. Hrvati u Švicarskoj
  29. Rezultati - kros (seniorke)
  30. Rezultati - kros (veteranke)
  31. Rezultati - kros (veterani)
  32. Rezultati - kros (seniori)
  33. a b c d Rezultati - judo
  34. a b c Rezultati - picklball
  35. a b c d Rezultati - odbojka i košarka
  36. Rezultati - boćanje - žene
  37. Rezultati - boćanje - muški
  38. a b c d e Rezultati - tenis
  39. a b c d e f Rezultati - plivanje
  40. a b c Rezultati - mali nogomet i nogomet
  41. a b c d e f g h Rezultati - taekwondo - borbe
  42. a b c d e f Rezultati - golf i stolni tenis
  43. Team Canada takes home nine medals at 5th Croatian World Games (engl.) croatiaweek.com. Croatia Week. Objavljeno 2. kolovoza 2023.
  44. American-Croatian team wins 25 medals at 5th Croatian World Games (engl.) croatiaweek.com. Croatia Week. Objavljeno 30. srpnja 2023.
  45. Poziv za nastup na sljedećim Hrvatskim svjetskim igrama (HSI) 2014. godine. crowc.org. Hrvatski svjetski kongres. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2013. Pristupljeno 25. travnja 2013.
  46. Mandić, Lucijana. 2019. Izazovi u organizaciji sportskog događaja (diplomski rad). Ekonomski fakultet u Zagrebu. Zagreb. str. 32–34
  47. Zadar je bio domaćin mladim Hrvatima iz cijeloga svijeta koji su se družili i natjecali u dvanaest športskih disciplina hrvatski-fokus.hr. Hrvatski fokus

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]