Prijeđi na sadržaj

Enguri

Koordinate: 42°23′26″N 41°33′34″E / 42.390694°N 41.5595°E / 42.390694; 41.5595
?
Izvor: Wikipedija
Enguri
rijeka
Ingurijska (Engurijska) brana.
Položaj
Države
Fizikalne osobine
Duljina213 km
Površina porječja4060 km2
Tok rijeke
IzvorVeliki Kavkaz
 • Koord.42°57′17″N 43°05′06″E / 42.954694°N 43.084889°E / 42.954694; 43.084889
Ušće 
 • Koord.42°23′26″N 41°33′34″E / 42.390694°N 41.5595°E / 42.390694; 41.5595
Slijevcrnomorski
Enguri na zemljovidu Gruzije
izvor
izvor
ušće
ušće
Enguri na zemljovidu Gruzije
Zemljovid

Enguri (gruz. ენგური, abhazijski: Егры, Egry, rus. Ингур, Ingur) je rijeka u zapadnoj Gruziji, duga 213 kilometara. Izvire na Velikom Kavkazu i većim dijelom teče planinskom pokrajinom Svaneti.

Zahvaljujući velikom padu i velikom protoku ima veliki hidroenergetski potencijal. Kod Anaklije se ulijeva u Crno more.

Od izbijanja Gruzijsko-abhazijskog sukoba, obje zaraćene strane i Ruska Federacija drže vojne položaje oko rijeke. Jedini most na rijeci, dug 870 metara, izgradili su njemački vojnici, ratni zarobljenici Crvene armije, u razdoblju između 1944. i 1948. godine.[1]

Na rijeci je izgrađena Engurijska brana, najveće energetsko postrojenje na Kavkazu. Visoka je 240 metara, a obujma 1,1 milijun kubičnih metara vode. Godišnje proizvodi oko 4,5 milijuna kilovatsati energije, što je oko 40 % gruzijske godišnje proizvodnje. Kapacitet proizvodnje energije iznosi 1.320 MW (20 turbina po 66 MW).[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. [1] Andrea Jeska: Njemački mostovi (njem.), Euroazijski magazin, www.eurasischesmagazin.de, 3. rujna 2010. (pristupljeno 25. svibnja 2017.)
  2. [2] Encyclopædia Britannica, natuknica Ingurijska brana (engl.), www.britannica.com (pristupljeno 25. svibnja 2017.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Enguri