Bandung
| Bandung | |
|---|---|
| Kota Bandung | |
 Panorama Bandunga | |
| Nadimak: Grad cvijeća | |
| Država |  Indonezija |
| Pokrajina | Zapadna Java |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Dada Rosada |
| Površina | |
| • Ukupna | 167,67 km² |
| Koordinate | 6°54,45′S 107°36,23′E / 6.000°S 107.000°E |
| Stanovništvo (2004.) | |
| • Entitet | 2.510.982 (14.976 stanovnika/km²) |
| • Metropolitansko područje | 7,4 milijuna |
| Vremenska zona | Waktu Indonesia Barat (Standardno zapadnoindonezijsko vrijeme) (UTC+7) |
| • Ljeto (DST) | ne primjenjuje se (UTC) |
| Stranica | www.bandung.go.id |
 | |
 Položaj Bandunga na otoku Javi | |
Bandung (indonezijski:Kota Bandung) je treći grad po veličini u Indoneziji (ali prema procjenama drugo metropolitansko područje po veličini) i glavni grad pokrajine Zapadna Java. Nalazi se na otoku Javi 180 km od glavnog indonezijskog grada Jakarte.
U dolini rijeke Cikapundung nedaleko od grada su pronađeni ostaci pračovjeka za koje arheolozi smatraju da pripadaju vrsti homo erectus (poznati arheološki nalazi pračovjeka s Jave, tzv "Javanski čovjek"). Postoje pretpostavke da je u tom prostoru sredinom 15. st. bio glavni grad kraljevstva Pajajaran. Tokom 17. i 18. st. su Nizozemci u prostoru Bandunga sadili plantaže kave i čaja. 1786. je sagrađena cesta kroz Javu koja prolazi preko današnjeg Bandunga. 1810. se cesta modernizira.
Bandung se brzo razvija nakon 1880. kad je sagrađena željeznička pruga do Jakarte. Nakon toga se u gradu počinje razvijati industrija i doseljavaju se brojni radnici, među kojima ima mnogo Kineza. 1906. je Bandung dobio status municipija, a 1926. status grada. U to doba su postojali planovi da se glavni grad Nizozemske Istočne Indije (nizozemske kolonije na prostoru današnje Indonezije) preseli iz Batavije (današnje Jakarte) u Bandung, ali nisu realizirani. U gradu se razvija turizam, posebno za Europljane koji posjećuju okolne plantaže čaja. Grade se brojni hoteli i građevine u europskom stilu, te se grad u to doba naziva "Pariz Jave".
Nakon osamostaljenje Indonezije 1945. je Bandung postao glavni grad pokrajine Zapadna Java. U gradu su se vodile borbe protiv Nizozemaca tokom indonezijskog rata za neovisnost u kojima je grad znatno oštećen. 1955. je održana Bandunška konferencija, sastanak predsjednika brojnih država Azije i Afrike na kojoj se raspravljalo o politici novih država nastalih raspadom bivših kolonija i koja je kasnije dovela do osnivanja Pokreta nesvrstanih.
Bandung je smješten u zapadnom dijelu otoka Jave. Nalazi se u planinskoj udolini na 768 m nadmorske visine. Planine su vulkanske. U neposrednoj blizini grada se nalazi vulkan Tangkuban Perahu koji je imao posljednju erupciju 1983. godine. Vulkansko tlo je vrlo plodno, te je pogodno za sadnju plantaža.
Klima je ekvatorska s mnogo padalina i visokom temperaturom cijele godine. Bandung ipak zbog više nadmorske visine ima nešto hladniju klimu nego većina ostalih indonezijskih gradova.
U Bandungu postoje brojne građevine građene u europskom kolonijalnom stilu krajem 19. st. Posebno su popularne građevine u stilu art deco. Zbog njih je krajem 19. st. grad nazvan "Pariz Jave". Posebno je atraktivna zgrada u kojoj je održana Bandunška konferencija. Postoje vjerski objekti brojnih vjera koje su kroz povijest bile zastupljene u Indoneziji (islamske, kršćanske, budističke, hinduističke).
U Bandungu je zastupljena raznovrsna industrija, posebno prehrambena i tekstilna. Grad je jedan od najznačajnijih indonezijskih centara visokog obrazovanja te počinje razvijati modernu tehnologiju.
Cebu, Filipini
Braunschweig, Njemačka
Fort Worth, SAD
Suwon, Južna Koreja
Hamamatsu, Japan
Bari, Italija
Topol'čianky, Slovačka
Savannakhet, Laos
Udon Thani, Tajland
Za ovu stranicu su korišteni podaci s Wikipedije na engleskom i njemačkom jeziku, te položaj grada prikazan na stranicama Google Earth.