Python (programski jezik)

Python
Programska Paradigma	Višestruka: funkcionalno, imperativno, objektno orijentisano, refleksivno
Pojavio se	1990; prije 34 godina (1990)
Tvorac	Guido van Rossum
Razvijač	Python Software Foundation
Sistem tipovanja	Duck, dinamičko
Dijalekti	Cython, RPython, Starlark[1]
Utjecali	ABC, ALGOL 68, APL, C, C++, CLU, Dylan, Haskell, Icon, Java, Lisp, Modula-3, Perl, Standard ML
Utjecao na	Apache Groovy, Boo, Cobra, CoffeeScript,[2] D, F#, Genie,[3] Go, JavaScript,[4][5] Julia, Nim, Ring, Ruby, Swift

Python jest programski jezik visokog nivoa opće namjene. Podržava imperativni, objektno-orijentisani i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u Pythonu se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka ^[6] modula.

Python je krajem 1980-ih^[7] osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde & Informatica (CWI) u Nizozemskoj kao nasljednika jezika ABC.^[8]

Hello World program:

print("Hello, world!")

Program za parne i neparne brojeve:

broj = int(input("Unesite neki broj: "))
if broj % 2 == 0:
    print("Uneseni broj je paran!")
else:
    print("Uneseni broj je neparan!")

Program da se uneseni brojevi spoje u jednu listu (array):

lista = []
broj = int(input())
for i in range(0, broj):
    element = int(input())
    lista.append(element)
print(lista)

Program da se izračuna površina kruga:

import math

poluprecnik = float(input("Unesite dužinu poluprečnika: "))

#Napomena: poluprečnik na kvadrat se može napisati i kao pow(poluprecnik, 2), ali radi efikasnosti, predlaže se ova opcija => (poluprecnik**2)

povrsinaKruga = poluprecnik**2 * math.pi

print("Površina kruga iznosi: ", povrsinaKruga, "metara na kvadrat")

1. ^ "Starlark Language". Pristupljeno 25. 5. 2019.
2. ^ "CoffeeScript borrows chained comparisons from Python".
3. ^ "Genie Language - A brief guide". Pristupljeno 28. 12. 2015.
4. ^ "Perl and Python influences in JavaScript". www.2ality.com. 24. 2. 2013. Pristupljeno 15. 5. 2015.
5. ^ Rauschmayer, Axel. "Chapter 3: The Nature of JavaScript; Influences". O'Reilly, Speaking JavaScript. Arhivirano s originala, 26. 12. 2018. Pristupljeno 15. 5. 2015.
6. ^ "Node.js vs Python: Which backend technology to choose in 2021?". Insights on Latest Technologies - Simform Blog (jezik: engleski). 19. 2. 2021. Pristupljeno 3. 6. 2021.
7. ^ Venners, Bill (13 January 2003). "The Making of Python". Artima Developer. Artima. Retrieved 22 March 2007.
8. ^ van Rossum, Guido (29 August 2000). "SETL (was: Lukewarm about range literals)". Python-Dev (Mailing list). Retrieved 13 March 2011.

• "Python for Artificial Intelligence". Wiki.python.org. 19. 7. 2012. Arhivirano s originala, 1. 11. 2012. Pristupljeno 3. 12. 2012.
• Paine, Jocelyn, ured. (august 2005). "AI in Python". AI Expert Newsletter. Amzi!. Arhivirano s originala, 26. 3. 2012. Pristupljeno 11. 2. 2012.
• "PyAIML 0.8.5 : Python Package Index". Pypi.python.org. Pristupljeno 17. 7. 2013.
• Russell, Stuart J.; Norvig, Peter (2009). Artificial Intelligence: A Modern Approach (3rd izd.). Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall. ISBN 978-0-13-604259-4. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

• Downey, Allen B. (maj 2012). Think Python: How to Think Like a Computer Scientist (Version 1.6.6 ed.). ISBN 978-0-521-72596-5.
• Wesley, J. Chun (2014). "Python: programiranje aplikacija prevod 3. izdanja". Mikro knjiga.

• Službeni sajt
• Python (programski jezik) na Curlie
• Uvod u Python
• Python na Wikibooks —​ engleski jezik