Himera
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Himera (grč. Χίμαιρα, Chímaira = koza; bos. zmijolav) u grčkoj mitologiji je pustinjska neman u Likiji, spada u legendarne zvijeri.. U prenesenom značenju znači neostvariva zamisao, mašta, tlapnja, san, priviđenje, sablast.
Mitologija
[uredi | uredi izvor]Himera je sačinjena od dijelova mnoštva životinja. Tifonov Ehidnin potomak te Kerberova i Hidrina sestra. Opisi variraju u zavisnosti od izvora, neki tvrde da je imala kozje tijelo, zmijski ili zmajski rep te lavlju glavu, a drugi tvrde da je imala i kozju i lavlju glavu, ali zmijski rep. Uglavnom se smatra ženkom, a svi se izvori slažu da je bljuvala vatru bar iz jedne od glava.
Oni koji bi vidjeli Himeru, završili bi brodolomom ili bi viđenje bilo popraćeno prirodnim katastrofama poput erupcija vulkana. U srednjovjekovnoj kršćanskoj umjetnosti, prikazivana je kao simbol Sotoninih snaga.
Izvori kažu da je s bratom Ortom imala vezu te da je rodila nemejskog lava i Sfingu.
Belerofont
[uredi | uredi izvor]Belerofont je iz nehaja ubio svog brata te je prognan u Likiju. Tamo je, da bi se iskupio, poslušao zapovijed kralja Jobata koju mu je zapovjedio da ubije čudovišnu Himeru. Atena mu je darovala krilatog konja Pegaza uz čiju je pomoć uspio pobijediti Himeru na gori Helikon. Neki izvori donose da je probo kopljem, neki da je namjestio svoje koplje pod njen vatreni dah koji je otopio olovo koje je otrovalo, a neki da je odsjekao jednu od tri njene glave.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]