Idi na sadržaj

Gorski Jevreji

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Gorski Jevreji ili Gorski Židovi[1] (Dagh Chufuti; Judeo-Tati, Židovski Tati) su židovska etnička zajednica iz Dagestana (3.100) i Azerbejdžana (17.000) i Izraela gdje su se mnogi iselili (43.000) 2006. Ukupno ih ima 62,000.

Jezik Judeo-Tata (judeo-tatski, židovsko-tatski, bik, dzhuhuric, juwri, juhuri) pripada iranskoj grani indoeuropske jezične porodice, odnosno istoj kao i jezik pravih Tata (naroda muslimanske vjere), sa kojim je srodan.

Prije je bio pisan židovskim slovima, a danas se primjenjuje ćirilica.

Povijest

[uredi | uredi izvor]

Brojni su Gorski Židovi danas iselili u Izrael. Ruski popis stanovništva iz 2002. navodi 3.394 pripadnika ovog naroda, koji su građani Ruske federacije. Predci Gorskih Židova potječu iz Babilona. Prva naselja i prve sinagoge se može naći u gradu Derbentu u Dagestanu. Usprkos vjerovanjima mnoštva ljudi, Gorski Židovi su bili u Derbentu i prije kazarske vlasti. Židovska vjera i običaji su stoljećima održavani i njegovani.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "The Holocaust of the Mountain Jews". www.yadvashem.org (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 9. 2024.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]