Wikipedija:Izigravanje sistema

Ova stranica opisuje smjernicu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. To je široko prihvaćen standard koji bi svi urednici trebali slijediti iako ga treba tretirati s dozom zdravog razuma. Moguća su mjestimična odstupanja, no ona moraju biti argumentovana. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati konsenzus. Ako ste u dvojbi, prvo raspravljajte na stranici za razgovor.

Prečice: WP:VARANJE WP:IZIGRAVANJE

Izgravanje sustava/sistema znači svjesno zlorabiti pravila i smjernice Wikipedije s lošim namjerama, što za cilj ima nanošenje štete projektu i rušenje integriteta Wikipedije. Postoji cijela serija načina na koje korisnici mogu svjesno zlorabiti sustav, koristeći slabosti ili rupe u normativnoj infrastrukturi određenog projekta, a što za cilj ima izazivanje sukoba i distuptivne izmjene [en]. Ukoliko korisnik pronađe "rupu u zakonu" koja mu omogućuje da zlorabi pravila i smjernice, odnosno svoje ovlasti, da izbjegava volju i konsenzus zajednice, da izaziva uređivačke ratove, ili zlorabi procesne norme, takve se izmjene ne smiju tretirati kao dobronamjerne pogreške, pogotovo ako dolaze od strane korisnika s višegodišnjim iskustvom rada na Wikipediji. Ova smjernica definira i objašnjava načine izigravanja sustava, ali i mjere koje administratori i birokrati mogu poduzeti kako bi spriječili ovaj tip postupanja.

Iako je uvijek moguće očekivati nove načine izigravanja sustava, u dosadašnjoj praksi iskristaliziralo se nekoliko čestih metoda, koje će biti prezentirane ovdje. Ipak, ova lista nije konačna i administratori i birokrati slobodni su reagirati sukladno svojim ovlastima ukoliko uoče druge načine izigravanja sustava.

Wikipedija je sustav koji, iako se ne radi o sudištu ili sličnoj platfori, ima određena pravila i smjernice koje se odnose na određena postupanja u određenim situacijama. Ta su pravila tu kako bi omogućila normalno funkcioniranje projekta i nesmetano donošenje odluka u situacijama u kojima se ta pravila koriste. Međutim, korisnici mogu svjesno koristiti tu proceduralnu infrastrukturu na način na koji ona nije zamišljena kako bi ostvarili neke osobne interese, što predstavlja težak i grub primjer izigravanja sustava. Proceduralna pravila postoje kako bi zajednica mogla funkcionirati u dobroj vjeri, tako da nije dozvoljeno izigravati ta pravila kako bi se njima ostvarivali neprikladni ciljevi. Ukoliko se administratori i birokrati pozivaju na ovaj slučaj, moraju jasno ilustrirati namjeru izigravanja od strane korisnika, jer ovaj oblik izigravanja u formalnom smislu predstavlja legalan i legitiman proces, dok se iza njega zapravo kriju loše namjere.

Wikipedija nije sustav normi, međutim na projektu svejedno postoji opsežan sustav pravila i smjernica koji regulira funkcioniranje Wikipedije, uređivanje njezina sadržaja, ali i rješavanje određenih spornih situacija. I dok je svrha tih pravila i smjernica svakako dobronamjerna, korisnici ih mogu zlorabiti kako bi njima postigli određene negativne cilje i tako naštetili projektu ili drugim korisnicima. Pri tome je važno istaknuti da načelno izgleda kao da korisnici zapravo poštivaju pravila projekta i ne krše pravila, ali se zapravo radi o prikriveno perfidnim ciljevima. Primjeri takvog ponašanja mogu uključivati (lista je otvorenog tipa i nije konačna):

1. Korištenje jedne skupine pravila i smjernica kako bi se izigrala svrha drugih pravila i smjernica: Korisnik na Pijaci objavljuje neutralno intoniranu obavijest koja ne krši pravilo o agitiranju, dok se pojedinačnim korisnicima na stranicama za razgovor obraća s pristrano intoniranim porukama kako bi privukao svoje istomišljenike i pristalice da pogledaju tu neutralnu obavijest.
2. Korištenje pravila kako bi se napadalo druga pravila: Korisnik odbija prihvatiti uklanjanje sadržaja koji je neprimjeren ili neprovjerljiv pozivajući se na pravilo da Wikipedija nije cenzurirana.
3. Selektivno probiranje riječi iz pravila i smjernica kako bi se išlo u korist zlonamjernom korisniku: Dodavanje sadržaja koji krši pravila o tome što Wikipedije nije, selektivno se pozivajući na pravilo o tome da Wikipedija nije papirnata enciklopedija, zanemarujući pritom ostala pravila.
4. Svjesno i perfidno skrivanje iza pravila, iako radnja kao takva svjesno krši pravila: Korisnik odbija uklanjanje sadržaja tvrdeći da je isti referenciran, dok se istovremeno svjesno poziva na izvor koji je nepouzdan, neobjektivan i neprihvatljiv za Wikipediju.
5. Pokušaj reinterpretacije pravila ili predstavljanja novog kuta gledišta na već postojeće pravilo: Korisnik se poziva na Wikipedijin esej koji je djelo jednog korisnika kao na pravilo.

Iako je odvažnost jedno od važnih načela uređivanja Wikipedije, većina važnih odluka na projektu postiže se konsenzusom ili glasovanjem, zbog čega postoje konkretna pravila kako postupati u navedenim situacijama. Međutim, iako su ta pravila načelno jasna, moguće je zlorabiti ih kako bi se izbjeglo donošenje odluke koja korisniku nije po volji, kako bi se proguralo donošenje odluke koja korisniku jest po volji ili kako bi se sustav u cijelosti poremetio i izgubio smisao. Primjeri takvog ponašanja mogu uključivati (lista je otvorenog tipa i nije konačna):

1. Filibustering: Korisnik svjesno ometa i odužuje raspravu, iako postoji konsenzus, kako bi sabotirao i razvodnio raspravu te spriječio donošenje odluke. / Korisnik namjerno odbija prihvatiti izmjenu i izaziva bespotrebne rasprave postavljajući uvjete koji nisu u skladu s pravilima i smjernicama, a sve kako bi spriječio provođenje iste.
2. Pregovaranje u lošoj vjeri: Korisnik se dogovori oko određene izmjene s drugim korisnikom, postigne se kompromis, a onda korisnik ne održi svoj dio dogovora te se kasnije poziva na isti, iako ga on sam nije ispoštovao.
3. Kamufliranje izmjena: Korisnik uklanja cijeli paragraf ili veću količinu izmjena s kojima se ne slaže zbog sitne pogreške (npr. tipfelera), koja je mogla biti uklonjena na jednostavan način.
4. Sluđivanje (gaslighting): Korisnik koristi cijelu seriju malicioznih i perfidnih postupaka (primjerice seriju manjih urednih izmjena u kojima kamuflira i one nedozvoljene kako bi otežao pregledavanje, promjenu historije uređivanja, poricanje očitog ponašanja za koje postoje dokazi, kontradikcije bez osnove, skretanje s teme, odvraćanje od rasprave, spamiranje, projiciranje) kako bi destabilizirao raspravu te unio neslogu među korisnike, čime se želi poremetiti donošenje odluke. / Korisnik svjesno izmijeni tuđi komentar i tako mu u potpunosti promijeni smisao (što je strogo zabranjeno), a onda uvjerava korisnika da on to ili nije napravio uopće, ili je napravio nenamjerno. / Korisnik tvrdi da nije izvršio određenu izmjenu, iako u historiji izmjena stoji da je napravio upravo to.

Stvaranje članaka na Wikipediji jednostavan je proces, ali nekada, zbog neslaganja, može doći do problema oko stvaranja određenih članaka; najčešće se tu radi o sadržaju koji nije za enciklopediju (osobe, kompanije ili udruge koje ne prelaze prag značaja, reklamni sadržaji i sl.). Nezadovoljni korisnici mogu koristiti različite metode kako bi izigrali sustav i stvorili članke iako to nije dozvoljeno, a iste metode mogu koristiti i kako bi osujetili brisanje određenih članaka. Primjeri takvog ponašanja mogu uključivati (lista je otvorenog tipa i nije konačna):

1. Korištenje drugih naziva ili pisama u naslovu članaka kako bi se izbjegla zabrana: Korisnik stvori članak o hipotetskom "Jovanu Iviću" koji bude obrisan jer dotični ne prelazi prag značaja. Nakon toga, on otvara nove članke naslova "Jovan A. Ivić", "Jovan Ivić (enciklopedist)" ili "Jovаn Ivić" /potonji koristi ćirilično 'a'/ kako bi pokušao progurati sadržaj.
2. Korištenje čarapaka kako bi se sakrio sukob interesa: Korisnik stvori čarapko račun kako bi napisao članak o samome sebi jer je prijašnji pobrisan zato što se radilo o autobiografiji, koje su na Wikipediji nedozvoljene.

Iako Wikipedija nije hijerarhijski sustav, korisnici temeljem svojih doprinosa i rada na Wikipediji mogu dobiti određene statuse, kojima im se ujedno povjeravaju određena prava i dužnosti. Svi su korisnici slobodni uređivati Wikipediju, međutim određene radnje (npr. sudjelovanje u raspravama, glasovanje u raspravama, i dr.) mogu biti ograničene samo za korisnike koji pripadaju određenim korisničkim grupama ili imaju određeni status. To se najčešće kontrolira brojem i kvalitetom izmjena te stažom na projektu, ali mogući su i dopunski kriteriji, ovisno o statusu. Većina statusa na srpskohrvatskoj Wikipediji stiče se predlaganjem i, onda, glasovanjem. Ukoliko korisnik ima loše namjere i želi steći određena prava kako bi mogao ostvariti te namjere, on može zlorabiti sustav za stjecanje prava kako bi to učinio. Primjeri takvog ponašanja mogu uključivati (lista je otvorenog tipa i nije konačna):

1. Vršenje niza manjih, benignih i nepotrebnih izmjena s ciljem "friziranja" vlastite statistike: Korisnik izvrši seriju manjih, potpuno nepotrebnih izmjena (npr. uklanjanje praznog prostora u tekstu, promjena rezolucije ili pozicije datoteke, promjena boje, i dr.) kako bi pojačao svoje brojke i na taj način stekao uvjete za dobivanje određenog statusa, a sve kako bi mogao zlorabiti prava koja dolaze s tim statusom.

Poznato je da Wikipedija nije ni forum ni demokracija ni mjesto za rasprave, ali nekada je - iz različitih razloga - potrebno raspraviti određene stvari. Prilikom rasprave, može se desiti i da se korisnička mišljenja ne slažu, pri čemu bi, neupitno, trebalo zadržati pristojnost i civilizirani nivo rasprave. Međutim, dok će situacija ponekad neupitno eskalirati, postoje oni korisnici koji namjerno ulaze u rasprave kako bi provocirali druge korisnike, kršili pravila s ciljem provociranja drugih korisnika i iznuđivanja njihovih sankcija, a onda se pretvarali kao da je njihovo ponašanje krivo interpretirano, odnosno da oni nisu ništa krivi i da sva krivica leži na korisniku na kojeg su se okomili. Primjeri takvog ponašanja mogu uključivati (lista je otvorenog tipa i nije konačna):

1. Pogrešna interpretacija tuđih izmjena ili komentara s ciljem prikazivanja istih kao zlonamjernih: Korisnik isprovocira šalu na koju dobije jednako tako šaljiv komentar, a onda taj šaljivi komentar perfidno reinterpretira kao uvredu na svoj račun, zanemarujući pritom kontekst i svoju vlastitu izjavu.
2. "Amortizacija" ličnih napada kako bi se ublažio dojam, umjesto isprike: Korisnik, primjerice, nazove drugog korisnika elementarno neobrazovanim, a onda kasnije navodi da je rekao da je elementarno neobrazovan samo za određenu temu i da je korisnik kojemu je to rekao to sam priznao, ali bez isprike za tu izjavu.
3. "Graničarenje", odnosno vršenje izmjena koje su konstantno na rubu sankcioniranja, ali nikad ne prelaze granicu na očigledan način, kako kršenje pravila ne bi bilo jasno: Primjerice, korisnik ne krši pravila o ratovanju izmjenama otvoreno, ali se vraća svakih godinu dana na isti članak i vrši identične izmjene, gurajući vlastiti POV na suptilan način.
4. Osvetoljubivo ponašanje: Nezadovoljni korisnik namjerno vraća izmjene drugog korisnika na drugim člancima, etiketirajući ih kao zlonamjerne. / Nezadovoljni korisnik iz osvete pokreće rasprave o sankcioniranju ili oduzimanju ovlasti drugim korisnicima.
5. Izigravanje žrtve: Korisnik krši pravila o uljudnoj raspravi i ličnim uvredama, napadajući drugog korisnika, pri čemu istovremeno optužuje drugog korisnika za to isto ponašanje i izigrava žrtvu, zanemarujući pritom vlastito ponašanje koje je potpuno identično.

Načelno, izigravanje sustava nije nužno toliko težak prekršaj protiv pravila i smjernica Wikipedije te bi, u slučaju da se radi o prvom takvom prijestupu, korisnika u pravilu trebalo upozoriti te mu ukazati na činjenicu da su njegovi motivi otkriveni, da je njegovo postupanje identificirano kao izigravanje sustava i da je kao takvo nedopušteno, odnosno da bi ponavljanje takvog ponašanja u budućnosti moglo rezultirati strožim sankcijama. Ipak, ukoliko korisnik opetivano izigrava sustav koristeći navedene ili neke druge metode, a pogotovo ako se radi o korisniku s iskustvom ili otprije problematičnom korisniku, administratori i birokrati mogu primijeniti strože mjere poput zabrane ili blokiranja s ciljem zaštite projekta od ovakvog ponašanja.