Vodikova bomba

Oblak u obliku gljive prilikom eksplozije atomske bombe u Nagasakiju, Japan, 1945

Vodikova ili hidrogenska bomba^[1] je termonuklearno oružje čija eksplozivna snaga počiva na energiji koja se oslobađa fuzijom nekih lahkih atomskih jezgara, kao što su izotopi vodika i litija. Naziv "termonuklearno" dolazi od toga da je za fuziju lahkih jezgra potrebna veoma visoka temperatura.

31. januara 1950. godine je američki predsjednik Harry Truman naredio američkoj komisiji da konstruira termonuklearnu bombu, koja se često naziva H-bombom.^[2] Dana 1. novembra 1952. Sjedinjene Američke Države su izvršile prvu termonuklearnu eksploziju. Prvog marta 1954. Amerikanci su kod ostrva Bikini izvršili eksploziju koja je po jačini bila ekvivalentna 15 miliona tona eksploziva trinitrotoluena (TNT), dok je snaga obične atomske bombe ravna snazi koju razvija 10 – 50 hiljada tona TNT-a.

Poznato je da nuklearno oružje pored razornog uključuje i toplinsko djelovanje, te početno (momentalno) i zaostalo ili naknadno (reziduelno) nuklearno zraženje. Najveći dio radioaktivnosti prouzrokovane nuklearnom eksplozijom dolazi iz same bombe. Budući da su produkti fuzije lahkih atomskih jezgara uglavnom neradioaktivni izotopi, radioaktivno bi djelovanje termonuklearne bombe trebalo biti uglavnom slabo. Zbog toga se takve bombe nazivaju i "čistim" bombama.

Ko posjeduje nuklearno naoružanje

Otkako postoji nuklearno oružje, ova vrsta bombi je detonirana preko 2.000 puta, uglavnom od strane sedam država: Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza, Francuske, Velike Britanije, Kine, Indije i Pakistana. Ove zemlje su zvanične nuklearne sile (sa Rusijom koja je naslijedila nuklearni arsenal nakon sovjetskog kolapsa).

Nekoliko drugih zemalja vjerovatno posjeduje nuklearno oružje, ali to nisu javno izjavile ili njihovo posjedovanje nije službeno verificirano. Naprimjer, Izrael ima moderne nuklearne noseće sisteme, kao i ekstenzivan nuklearni program. Sjeverna Koreja je nedavno izjavila da posjeduje nuklearne mogućnosti (iako je također izjavila da će obustaviti sve svoje nuklearne programe). Ukrajina vjerovatno posjeduje stare nuklearne zalihe iz sovjetske ere, a Iran pokušava razviti svoje nuklearne mogućnosti).

Reference

^ "Thermonuclear bomb | History, Principle, Diagram, Yield, Effects, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 18. 7. 2023. Pristupljeno 5. 8. 2023.
^ "The beginnings of the hydrogen bomb". The Hindu (jezik: engleski). 31. 1. 2022. ISSN 0971-751X. Pristupljeno 5. 8. 2023.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Vodikova bomba

[1] "Thermonuclear bomb | History, Principle, Diagram, Yield, Effects, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 18. 7. 2023. Pristupljeno 5. 8. 2023.

[2] "The beginnings of the hydrogen bomb". The Hindu (jezik: engleski). 31. 1. 2022. ISSN 0971-751X. Pristupljeno 5. 8. 2023.

[1]