Paradoks se pojavljuje kada skup očigledno nepobitnih premisa daje neprihvatljive ili protivrječne konkluzije. Rješavanje paradoksa je dovelo do poboljšanja nekih nauka kao što su filozofija i matematika (na primjer Rusellov paradoks o teoriji skupova doveo je do poboljšanja teorije skupova u matematici).

Etimologija riječi "paradoks" datira još od rane renesanse. Prvi oblici ove riječi se mogu naći u latinskom paradoxum i sličnoj grčkoj riječi paradoxon. Riječ je sastavljena od prijedloga "prema tome" sastavljen na korijen imenice "doxa", što znači "ono što se dobija". U Srednjem vijeku je korištena i riječ insolubilia.

Lista paradoksa

uredi

Logički (bez matematičkih) paradoksi

uredi

Semantički paradoksi

uredi

Paradoksi nejasnoće

uredi

Matematički i statistički paradoksi

uredi

Paradoksi beskonačnosti

uredi

Geometrija i topologija

uredi

Psihološki paradoksi

uredi

Fizički paradoski

uredi

Filozofski paradoksi

uredi

Ekonomski paradoksi

uredi

Također pogledajte

uredi

Vanjski linkovi

uredi
  • Cantini, Andrea (2012). "Paradoxes and Contemporary Logic". u Zalta, Edward N. (ured.). Stanford Encyclopedia of Philosophy (jezik: engleski).
  • Spade, Paul Vincent. "Insolubles". u Zalta, Edward N. (ured.). Stanford Encyclopedia of Philosophy (jezik: engleski).
  • Paradoxes na Curlie
  • "Zeno and the Paradox of Motion" na MathPages.com.
  • ""Logical Paradoxes"". Internet Encyclopedia of Philosophy.